Najnovije povećanje carina američkog predsjednika Donalda Trampa naišlo je juče na protivljenje trgovinskih partnera SAD, uključujući Kinu i Japan, dok ih je australijski ministar trgovine ocijenio kao “potpuno neopravdane”.

Administracija je kasno u četvrtak najavila dodatne carine od 10 do 12,5 odsto za 60 ekonomija, navodeći da te zemlje nijesu adekvatno sprovodile zabranu uvoza robe proizvedene prinudnim radom.

Nove carine su stupile na snagu u trenutku kada su, u petak u 00.01, istekle privremene dažbine koje je Tramp uveo nakon što je Vrhovni sud oborio njegov prethodni carinski režim.

Pojedine evropske zemlje izašle su kao relativni dobitnici novog američkog carinskog režima, objavio je “Fajnenšl tajms”, pozivajući se na analizu organizacije Global Trade Alert.

Efektivne carinske stope pale su za Francusku, Njemačku, Španiju i Veliku Britaniju, dok bi Belgija, Španija i Italija mogle imati najveću korist, sa smanjenjem od jednog do 1,5 procentnih poena. Tome su doprinijeli struktura njihovog izvoza u SAD i izuzeća za pojedine proizvode.

Daleko najveći gubitnik je Brazil, kojem je efektivna carinska stopa, prema toj analizi, porasla sa 11 na 17,7 odsto.

Američka istraga, koja je poslužila kao osnov za uvođenje carina, nije pružila relevantne dokaze koji bi potkrijepili tvrdnje o prinudnom radu

Australijski ministar trgovine Don Farel je odbacio tvrdnje kojima se Australija, veliki izvoznik govedine, zlata i bakra, dovodi u vezu s modernim ropstvom i usprotivio se povećanju carine na njen izvoz u SAD sa 10 na 12,5 odsto. Prethodna stopa uvedena je prošle godine nakon Trampovih carinskih mjera povodom “Dana oslobođenja”.

“Vjerujemo da Australija, u poređenju sa svim zemljama svijeta, ozbiljno pristupa pitanju ropstva i modernog ropstva i da će to nastaviti da čini”, rekao je Farel novinarima u Adelejdu.

Australija smatra da su više carine “potpuno neopravdane i nastavićemo da lobiramo kod kancelarije američkog trgovinskog predstavnika kako bi sve carine na australijsku robu bile ukinute”, kazao je Farel.

Premijer Novog Zelanda Kristofer Lakson rekao je da su carine uvedene njegovoj zemlji, koja je takođe obuhvaćena uvoznom stopom od 12,5 odsto, “izuzetno razočaravajuće”, neopravdane i štetne za trgovinu, prenio je Asošiejtid pres (AP).

Američka istraga, koja je poslužila kao osnov za uvođenje carina, nije pružila relevantne dokaze koji bi potkrijepili tvrdnje o prinudnom radu, navodi AP.

“Carine nijesu rješenje – one povećavaju troškove i neizvjesnost za kompanije”, napisao je Lakson na mreži Iks.

I Brazil je nove carine ocijenio kao neopravdane i najavio da će tražiti njihovo ukidanje, dok je Norveška saopštila da za njih “nema osnova”, prenio je Rojters.

Kanada, kojoj je Tramp u ponedjeljak uveo nove carine na robu vrijednu 20 milijardi dolara, reagovala je uzdržanije.

“Nastavićemo da konstruktivno razgovaramo sa Sjedinjenim Državama o ovom pitanju, kao i o drugim otvorenim pitanjima, tokom narednih sedmica, na obostranu korist naših građana”, rekao je Dominik Leblan, kanadski ministar zadužen za trgovinske odnose sa SAD.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku Kaja Kalas dovela je u pitanje stav SAD.

“Ako uporedite naše radno zakonodavstvo sa američkim, kod nas zaposleni imaju plaćeni odmor i veoma dobre uslove rada, tako da te tvrdnje nijesu zaista utemeljene”, rekla je Kalas za Channel News Asia.

Ministarstvo trgovine i industrije Singapura, koji je takođe obuhvaćen carinom od 12,5 odsto, ponovilo je da ne podržava upotrebu prinudnog rada i saopštilo da će “nastaviti razgovore sa kancelarijom američkog trgovinskog predstavnika kako bi razmotrilo moguće opcije”.

Japan je takođe protestovao zbog novog carinskog režima, prema kojem bi ukupna stopa na njegov izvoz iznosila 12,5 odsto. Tokio je naveo da je od Trampove administracije ranije dobio uvjeravanja da nove mjere neće biti dodavane na već dogovorenu američku uvoznu carinu od 10 odsto.

“Koliko razumijemo, obje strane i dalje ostaju pri tom dogovoru”, rekao je šef kabineta japanske vlade Minoru Kihara na redovnoj konferenciji za novinare.

“Za žaljenje je što se carine uvode uz obrazloženje da ne postoje mjere kojima se zabranjuje uvoz robe proizvedene prinudnim radom, iako su japanska industrija i trgovina usklađene sa međunarodnim pravilima”, rekao je Kihara.

Ako uporedite naše radno zakonodavstvo sa američkim, kod nas zaposleni imaju plaćeni odmor i veoma dobre uslove rada, tako da te tvrdnje nijesu zaista utemeljene, rekla je Kaja Kalas

Južna Koreja je saopštila da će nastaviti blisku komunikaciju sa SAD kako bi očuvala uzajamnu “ravnotežu koristi”.

Južnokorejsko Ministarstvo trgovine je ocijenilo da je objava novih mjera ublažila dio neizvjesnosti u vezi sa američkom trgovinskom politikom, ali je podsjetilo da je i dalje u toku istraga prema članu 301 zbog navodnih prekomjernih proizvodnih kapaciteta Južne Koreje.

Ukupne carine na južnokorejski izvoz ne bi trebalo da pređu 15 odsto, saopštilo je Ministarstvo.

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo, povodom novih carina od 12,5 odsto, da se protivi “svim oblicima jednostranih carina”, ponovivši dugogodišnji stav Pekinga.

“Carinski i trgovinski ratovi nijesu ni u čijem interesu”, rekao je portparol Ministarstva Lin Đijen na redovnoj konferenciji za novinare.

Trgovinske tenzije opterećuju odnose Kine i SAD, dvije najveće svjetske ekonomije, nakon što su visoke carine koje je Tramp uveo povodom “Dana oslobođenja” dovele do naglog pada kineskog izvoza u Sjedinjene Države.

Očekuje se da se Tramp i kineski predsjednik Si Đinping ponovo sastanu u septembru. Oni su se sredinom maja u Pekingu dogovorili o formiranju novih tijela za trgovinu i investicije.

Pojedini kineski izvoznici, međutim, kažu da je dosadašnji uticaj novih mjera ograničen, jer su najnovije američke carine na kinesku robu i dalje niže od prošlogodišnjih, koje su u početku iznosile 34 odsto.

“Naravno da bi bilo najbolje da carina nema”, rekao je Ričard Čan, menadžer kompanije Golden Arts Gifts & Decor, koja u južnokineskom gradu Donguan proizvodi novogodišnje jelke i ukrase i snabdijeva kupce širom svijeta, među kojima je i američki trgovinski lanac Volmart.

AP piše da je udio prodaje kompanije Golden Arts na američkom tržištu već pao na između 10 i 20 odsto, pošto su američke carine posljednjih mjeseci unijele dodatnu neizvjesnost. Kompanija se zato više okrenula Evropi, koja sada čini oko 70 odsto njene prodaje, rekao je Čan.

Vendi Katler, bivša visoka američka trgovinska zvaničnica, ocijenila je da je najnovija runda carina donijela “malo iznenađenja”, jer se stope kreću između 10 i 12,5 odsto.

Kancelarija američkog trgovinskog predstavnika je četiri mjeseca istraživala osnov za uvođenje tih carina, kako bi ispunila pravne uslove iz člana 301 Zakona o trgovini SAD iz 1974. godine, navodi AP.

“Vrijeme će pokazati hoće li treći pokušaj uvođenja carina biti uspješan i hoće li ova mjera izdržati pravna osporavanja”, rekla je Katler, potpredsjednica Instituta za političke studije Azijskog društva.

Ona je ocijenila da je manja vjerovatnoća da će američki sudovi poništiti ove carine nego prethodne.

Katler je upozorila i da bi na jesen mogle biti uvedene dodatne carine zbog navodnog viška proizvodnih kapaciteta trgovinskih partnera SAD.

Stručnjaci: Nove carine mogle bi izazvati manje poremećaja

Vašington se generalno kreće ka sve većim trgovinskim trvenjima, naveo je juče Vilijam Braton iz BNP Paribasa u analitičkoj bilješci.

“Pozitivno je, međutim, to što su ove carine niže od ranijih ‘recipročnih’ carina uvedenih na osnovu Zakona o vanrednim ekonomskim ovlašćenjima i što, izgleda, izuzimaju značajan dio sadašnje trgovine između Azije i SAD”, rekao je Braton.

Katler je navela da je Trampova administracija iz carina izuzela veliki broj proizvoda, uključujući robu koja se ne proizvodi u Sjedinjenim Državama.

“To bi trebalo da ublaži njihov uticaj. Ipak, carine će doprinijeti rastu cijena i za krajnje potrošače i za kompanije koje uvoze sirovine, komponente i mašine”, rekla je.

Izvor: Vijesti