Francuska vlada je pala svega dan nakon prvih imenovanja novih ministara. Predsjednik Makron je prihvatio ostavku svog već petog premijera u posljednje dvije godine.
Nakon što je u nedjelju uveče francuski premijer Sebastijen Lekornu imenovao članove svog kabineta, novoformirana francuska vlada je pala. Premijer i ministri su podnijeli ostavke, a Kabinet francuskog predsjednika Emanuela Makrona saopštio je da je Makron prihvatio njihove ostavke.
Do četvrtka u podne širom Francuske je protestovalo oko 85 hiljada ljudi. Protesti, koje su predvodili najveći francuski sindikat CFDT i tvrdokorni CGT, zahtijevali su veću potrošnju za javne usluge, ukidanje povećanja starosne granice za odlazak u penziju i veće poreze za bogate. Lekornu je postao premijer nakon što je prethodna francuska vlada pala zbog neusvajanja budžeta.
Lekornu, kao i njegovi prethodnici, bio je pod pritiskom jer je novim budžetom trebalo smanjiti francuski deficit. Otkako je Makron 2017. godine ušao u Jelisejsku palatu obećavajući smanjenje poreza, podsticanje rasta i umanjenje uloge države, javna potrošnja je porasla, a s njom i odnos duga i BDP-a Francuske, koji sada zaostaje samo za Grčkom i Italijom u eurozoni, piše Financial Times.
Prošlogodišnji budžetski manjak dostigao je 5,8 odsto, što je najviše među zemljama eurozone. Fransoa Bejru, drugi premijer ove godine kojem je izglasano nepovjerenje, pokušao je sa fiskalnim paketom od 44 milijarde eura, koji će njegov nasljednik sada sigurno morati da smanji. Međusobna optuživanja između Makronovih centrista i opozicije otežaće postizanje kompromisa oko budžeta.
Predsjednikov modernizacijski pristup ipak je dao određene rezultate. Nezaposlenost je pala jer su strogi zakoni o radu ublaženi, status Francuske kao destinacije za ulaganja se poboljšao, a podizanje starosne granice za penzionisanje na 64 godine zadržalo je više starijih ljudi u radnom odnosu.
Međutim, Socijalistička partija, koja je ključna za prevagu ako bilo koja vlada želi da progura budžet, sada traži od Makrona ustupke koje on vidi kao ukidanje velikog dijela svog nasljeđa. Socijalisti žele povećanje poreza za veoma bogate i obustavljanje teško izborene predsjednikove penzione reforme.
Prema mišljenju ekonomista, loše stanje francuskih javnih finansija može se objasniti dvama faktorima: velikim izdacima za ublažavanje posljedica pandemije i kasnije evropske energetske krize, kao i širokim poreskim olakšicama koje je Makron uveo od 2018. godine.
