Evropska komisija je još 2019. godine tražila formiranje Fiskalnog savjeta. Skupština je u decembru prošle godine usvojila na desetine zakona, pod izgovorom puta u EU, i izglasala i Savjet CBCG i predsjednika Senata DRI, ali Fiskalni savjet, koji bi kontrolisao fiskalnu politiku države, nisu podržali
Iako Evropska komisija (EK) godinama traži formiranje Fiskalnog savjeta (FS), iako nam je put u EU deklarativno prioritet broj jedan, iako je Vlada u budžetu predvidjela 250.000 eura za funkcionisanje Fiskalnog savjeta, ipak nisu izabrana dva člana Savjeta, kao što se očekivalo. Poslanici vladajuće koalicije su prilikom glasanja o dva kandidata za članove FS-a, Stevanu Gajeviću i Nini Vujošević, bili protiv ili uzdržani, pa Fiskalni savjet nije formiran. Protiv imenovanja ova dva kandidata bili su poslanici Demokrata, dok su poslanici PES-a bili uzdržani. Jedan poslanik Demokrata kazao nam je da nisu bili saglasni sa predloženim kandidatima i da su zbog toga glasali protiv, prenosi Dan.
Stevana Gajevića je za člana Fiskalnog savjeta predložio predsjednik države Jakov Milatović, dok je Ninu Vujošević predložila Vlada. Skupština nije izglasala svog kandidata za Fiskalni savjet. Evropska komisija je osnivanje Fiskalnog savjeta tražila još 2019. godine, kada je na vlasti bio DPS sa koalicionim partnerima.
Vladajuća većina je u Skupštini, pod izgovorom ulaska u EU, u drugoj polovini decembra prošle godine usvojila na desetine zakona, prije toga izabrala i članove Savjeta CBCG i predsjednika Senata DRI, pa je mnoge iznenadilo to što nisu formirali Fiskalni savjet. To je tijelo, koje bi kontrolisalo fiskalnu politiku Vlade, ocjenjivalo je predlog budžeta, fiskalne strategije, izmjene zakona…
Postupak izbora članova FS i formiranja tog tijela traje dugo, a pošto ni sada nije formirano, pitanje je hoće li biti izabrano i to-
kom ove godine. Sve i da bude izabrano tokom ove godine, pitanje je kada će biti formalno operativno, tako da je vrlo izvjesno da ni ove godinu neće imati ko da ocjenjuje fiskalnu politiku Vlade.
Gajević je za “Dan izjavio da odluka Skupštine Crne Gore da ga ne izabere za člana Fiskalnog savjeta, posmatrana u širem kontekstu, još jednom potvrđuje da crnogorski parlament nije dostigao nivo demokratske zrelosti potreban da se interesi države dosljedno postave iznad uskih partijskih i političkih interesa.
– U okolnostima u kojima dominiraju politički kompromisi i međupartijsko dogovaranje, ovakav ishod bilo je racionalno očekivati. Ipak, ostaje osjećaj razočaranja jer je propuštena prilika da se Fiskalni savjet formira kao autentično stručno, nezavisno i kredibilno tijelo. Znajući za opšti trend “trgovanja uticajem, koji već duže vrijeme obilježava parlamentarnu praksu, bilo je logično pretpostaviti da moja kandidatura neće biti potvrđena. Uprkos tome, postojao je određeni stepen očekivanja da će Fiskalni savjet, kao institucija od suštinskog značaja za državu, biti izuzet od takvih obrazaca i da će prevagnuti kriterijumi stručnosti i javnog interesa kazao je Gajević.
Prema njegovim riječima, Fiskalni savjet je objektivno neophodan Crnoj Gori, kako u kontekstu procesa pristupanja Evropskoj uniji, tako i zbog sve izraženije potrebe za stručnom, djelimično nezavisnom i transparentnom kontrolom javnih finansija.
– Posebno je važno unaprijediti nadzor nad budžetskim prihodima i rashodima, čiji parametri i izvještaji nijesu u potpunosti jasni javnosti, naročito kada je riječ o rashodnoj strani budžeta. Svođenje izbora članova Savjeta na politički kompromis dodatno urušava povjerenje u institucionalni okvir fiskalne odgovornosti ocijenio je Gajević.
Bez obzira na ovakav ishod glasanja, kako je dodao, ostaje dosljedan stavu da Crna Gora ne može graditi održivu i
odgovornu ekonomsku politiku bez snažnih, profesionalnih i nezavisnih institucija.
– Fiskalna odgovornost i transparentnost javnih finansija ne smiju biti predmet političke trgovine, već moraju predstavljati temelj ozbiljne, dugoročne i državničke politike istakao je Gajević. D.M.
Suštinski rad neće započeti do 2027. godine
Realno je očekivati da Fiskalni savjet neće biti imenovan do 1. januara 2027. godine, a čak i u slučaju ranijeg imenovanja, teško je vjerovati da bi mogao odmah započeti suštinski i nezavisan rad, smatra Gajević.
Posebno zabrinjava činjenica da je doveden u pitanje i budući izbor članova Savjeta, jer je izvjesno da kriterijumi profesionalno sti, stručnosti i institucionalne nezavisnosti neće biti presudni. Umjesto toga, postoji ozbiljna opasnost da se i ovo tijelo formira kroz međupartijsko dogovaranje, čime se obesmišljava njegova osnovna svrha i funkcija. Takav pristup ne jača institucije, već dodatno produbljuje nepovjerenje javnosti u fiskalni i politički sistem rekao je Gajević, prenosi Dan.
