Maslinarstvo u Crnoj Gori doživljava pozitivan zamah, ali nedostatak osnovnih podataka o broju maslinara, stabala i količini proizvodnje ozbiljno usporava njegov razvoj, ističu iz Udruženja maslinara. Iako crnogorski maslinari ostvaruju značajne uspjehe na međunarodnim takmičenjima, uključujući i nagrade iz Zadra i Njujorka, u zemlji i dalje ne postoji jedinstveni registar maslinara niti evidencija broja stabala. Predsjednik Udruženja maslinara, Ćazim Alković za portal Bankar kaže da bez tih temeljnih informacija nije moguće napraviti održivu i kvalitetnu strategiju razvoja sektora.
„Mi nemamo tačne informacije koliko ima maslinara. Mi smo nevladina organizacija i imamo registar naših maslinara – u registru imamo više od 800 upisanih članova – ali na nivou države, mislim da ne postoji registar gdje se tačno zna koliko ima maslinara. A što je veći problem, nemamo ni precizan broj stabala. To mora da se uradi u Crnoj Gori, jer mi sada ne znamo tačno koliko imamo stabala, ne znamo
koliko imamo starih, koliko imamo mladih… A naravno, da bismo radili bilo kakvu strategiju razvoja maslinarstva, to nam je osnovni podatak od kojeg bi sve drugo trebalo da polazi“, naglašava Alković.
Procjene umjesto podataka
U Crnoj Gori se još uvijek sve zasniva na grubim procjenama: koliko se ploda ubere, koliko ulja proizvede, koliko se konzumira. Maslinari pozivaju na uspostavljanje svojevrsnog katastra maslina i obaveznu evidenciju proizvodnje, kako bi se konačno stvorila jasna slika o domaćem maslinarstvu.
„Moja familija je imala staru uljaru više od 100 godina. Ja sam prije 40 godina radio u njoj. Kao momak sam svaki kilogram maslina koji uđe u našu uljaru popisao, svaki litar ulja koji se proizvede smo popisali, kao i svaki litar koji iz nje izađe. Ako smo prije 40 godina vodili evidenciju olovkom, možemo i danas – i to mnogo bolje, uz savremenu tehnologiju. Samo treba sistem i volja“, navodi Alković.
Kvalitet sa slabom kontrolom
Iako Ministarstvo poljoprivrede kroz pojedinačne subvencije za kupovinu opreme pomaže maslinare, Alković napominje da nedostaje sveobuhvatna strateška podrška. Biotehnički fakultet u Podgorici ovlašćen je da sprovodi analize kvaliteta maslinovog ulja. Ipak, samo mali broj maslinara svojevoljno učestvuje u ovom procesu. Još je veći problem što se ulje koje se prodaje na tržištu ne kontroliše – inspekcije ne sprovode sistematske provjere kvaliteta proizvoda na rafovima i pijacama.
„Ministarstvo je ovlastilo Biotehnički fakultet da radi ocjene kvaliteta maslinovog ulja. U okviru toga je i panel za senzorsku ocjenu, čiji sučlanovi upravo maslinari koje je Ministarstvo ovlastilo da to rade. Ali to je jako mali broj uzoraka – to je samo nekoliko savjesnih maslinara koji su spremni da svoje ulje podvrgnu ocjeni kvaliteta. Međutim, imamo mnogo maslinara koji to ne rade. Imamo mnogo maslinovog ulja u trgovinama, u velikim i manjim marketima, koje bi inspektori trebalo da uzmu iz rafova prodavnica ili sa pijace, da ih odnesu u laboratoriju i da se provjeri kvalitet. To se, nažalost, ne radi“, ističe Alković.
Svijetli primjeri po kojima nas poznaje svijet
Crnogorsko maslinarstvo ima potencijal da postane značajna grana poljoprivrede – ali samo ako zna gdje se nalazi i kuda želi da ide.
„Mislim da i na tome moramo da radimo u narednom periodu – da bismo bili ozbiljniji, da bismo se stvarno razvijali. Kako kaže istočnjačka poslovica: saznanje o sopstvenom neznanju je veliki korak ka saznanju. Nama treba da znamo gdje smo da bismo krenuli u neki napredak. Maslinari pojedinačno su daleko odmakli. Mnogi crnogorski, barski maslinari su dobili priznanja u Njujorku. Dobili su priznanja
na svjetskom nivou za kvalitet maslinovog ulja. Mi ne želimo da to budu pojedinačni primjeri“, poručuje Alković.
Na državi je da kroz umrežavanje maslinara, dobru kontrolu kvaliteta i jasnu strategiju omogući razvoj ove izuzetno važne proizvodne grane, smatraju u Udruženju maslinara. Maslinovo ulje jedno je od najviše korišćenih i najcjenjenijih ulja u gastronomiji, koje posljednjih decenija postaje i najvažniji indirektni generator prihoda u svim turističkim zemljama.
(Izvor: Bankar)
