Nestašica goriva koja pogađa Rusiju primorala je vozače širom zemlje da čekaju u dugim kolonama kako bi natočili gorivo, što u velikoj mjeri budi sjećanja na nestašice iz vremena komunizma, piše američki časopis Fortune, prenosi Index.
Višemjesečna ukrajinska kampanja napada dronovima na naftnu infrastrukturu duboko unutar ruske teritorije primorala je rafinerije da obustave rad pojedinih postrojenja.
Energetski analitičari procjenjuju da je zbog tih napada van funkcije ostalo 25 ili više odsto ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte.
Čelnik najveće ruske naftne kompanije Rosnjeft, Igor Sečin, nastalu štetu je u pismu predsjedniku Vladimiru Putinu nazvao „nezapamćenom“, a dokument je procurio u ruski list Komersant.
U pismu ruskom predsjedniku Sečin traži da se privremeno ukine obaveza prodaje goriva na berzi, jer čak 80 odsto kupljene količine završava kod preprodavaca koji podižu cijene, te zahtijeva da se prioritet pri kupovini obezbijedi isključivo krajnjim potrošačima.
Kako bi se pokrile nestašice, predlaže da se sve naftne kompanije obavežu da prerade najmanje 30 odsto izvađene sirove nafte unutar zemlje, da se na berzu plasira i ekološki manje kvalitetno gorivo standarda „Euro-3“, kao i da država omogući mehanizam prema kojem bi uvoz benzina iz inostranstva bio ekonomski isplativ.
Zbog ukrajinskih dalekometnih dronova i opšte nestašice, ruski civili koji žive daleko od linije fronta sada na sopstvenoj koži osjećaju posljedice Putinovog rata protiv Ukrajine.
U sibirskom gradu Irkutsku, udaljenom oko 4.800 kilometara od Ukrajine, redovi na benzinskim pumpama toliko su dugi da su lokalne vlasti obećale da će postaviti mobilne toalete za građane koji čekaju u kolonama pored puta.
Jedna od vozačica u koloni, Aljona Sadovnikova, ispričala je za Njujork tajms da je sa suprugom i osamnaestomjesečnom bebom stigla na red u 23 časa, a zatim čekala sve do 17 časova narednog dana kako bi konačno natočila gorivo. Tokom te osamnaestočasovne agonije koristila je toalet na benzinskoj pumpi, gdje je kupovala i grickalice, dok su drugi ljudi iz kolone dijelili hranu i igračke sa njenom bebom.
Nestašicu goriva u Rusiji prvi put je primijetila sredinom juna, nakon što je pokušala da napuni rezervoar na pumpi koja je u tom trenutku usluživala isključivo ljude sa kuponima za racionalisanu kupovinu.
„Bila sam užasnuta. Zar smo ponovo u Sovjetskom Savezu, pa moramo da imamo kupone za kupovinu kobasica?“, izjavila je za Njujork tajms ova 26-godišnjakinja koja radi u industriji društvenih mreža.
Kriza sa gorivom stvara dodatni pritisak na rusku privredu, koja je već pogođena visokom inflacijom i visokim kamatnim stopama kojima se pokušava obuzdati rast cijena. Ogromni troškovi zaduživanja i slabljenje potrošačke tražnje podstakli su talas bankrota, što izaziva strah od neizbježne bankarske krize.
Ukrajina je nastavila napade dronovima, pogodivši naftni terminal u Sankt Peterburgu, koji je prethodno bio meta u junu, upravo za vrijeme Putinovog ekonomskog foruma.
Putin priznao problem, tvrdi da situacija „nije kritična“
Putin je priznao da postoji problem sa gorivom, ali je ukrajinske napade na naftna postrojenja ocijenio kao „nekritične“. Ipak, Kremlj je zabranio izvoz benzina i kerozina kako bi obezbijedio veće zalihe za domaće tržište, a počeo je čak i da uvozi benzin iz Indije, uprkos tome što je Rusija jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte.
Potpredsjednik Vlade Aleksandar Novak takođe umanjuje ozbiljnost situacije, tvrdeći da je tržište goriva „u teškoj situaciji, ali pod kontrolom“, dok je ministar finansija Anton Siluanov čak negirao da je kriza izazvala rast cijena benzina.
Ljudi se tuku za gorivo na pumpama
Međutim, cijene goriva zapravo naglo rastu, izbijaju tuče među iznerviranim vozačima koji čekaju u dugim kolonama, a pojedine benzinske pumpe se zatvaraju. U Krasnodarskom kraju, trećem po veličini regionu u Rusiji, jedan lokalni zvaničnik potvrdio je da je zatvorena najmanje trećina benzinskih pumpi.
Na Krimu, ukrajinskom poluostrvu koje je Rusija nezakonito anektirala 2014. godine, nestašica goriva primorala je vlasti da odluče da se postojeće zalihe ubuduće čuvaju prvenstveno za komunalne i hitne službe. Prodaja goriva građanima u potpunosti je obustavljena, osim ukoliko preostane višak zaliha.
Pored toga, Krim se suočava sa restrikcijama električne energije i nestašicom vode. Iako je nekada bio omiljena ljetnja destinacija za Ruse, ljudi sada u panici napuštaju Krim. Čak je i proruski lider Krima upozorio na društvenim mrežama da „velike količine goriva neće biti dostupne za prodaju u skorije vrijeme“.
Kako je Ukrajina izazvala haos u Rusiji
Podsjetimo, samo tokom maja ukrajinski dronovi pogodili su ruske rafinerije čak 16 puta, pri čemu se na meti našlo osam od deset najvećih postrojenja u zemlji. To je potvrdio i Rojters, navodeći da će Moskovska rafinerija nafte biti van pogona najmanje šest mjeseci. Napadi se izvode duboko u pozadini, pa su pogođene i rafinerije udaljene više od 1.300, odnosno 1.900 kilometara od linije fronta.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ove udare naziva „dalekometnim sankcijama“ i poručuje: „Ako Ukrajina bude u plamenu, biće i Moskva.“ Dok podaci Međunarodne agencije za energiju pokazuju pad ruske proizvodnje sirove nafte, vojni analitičar Marinko Ogorec objašnjava dinamiku tih napada.
„Ukrajina je ovladala tehnologijom i dostigla nivo razvoja na kojem može veoma precizno da gađa ruske ciljeve duboko u pozadini. Rusija na to nema pravi odgovor iz jednostavnog razloga što je ogromna zemlja i nije sposobna da odbrani svaku tačku koja joj je važna. To je adut koji Kijev ima u rukavu“, ističe Ogorec, ali napominje da vojska ipak ima prioritet.
„Najveći teret osjetiće civili, ali to neće značajnije uticati na borbenu komponentu ruske vojske niti na njenu operativnu sposobnost. Šteta će biti nanijeta privredi i društvu u cjelini.“
