Njemačka vlada usvojila je nacrt budžeta za 2025. godinu i okvirni plan budžeta za 2026, koji predviđaju rekordna ulaganja u cilju podsticanja ekonomskog oporavka i znatno povećanje izdvajanja za odbranu uoči ključnog samita NATO-a.
Nakon što je najveća evropska ekonomija zabilježila pad u dvije uzastopne godine, planirani budžeti predviđaju investicije od 115,7 milijardi eura u 2025. i 123,6 milijardi eura u 2026. godini, što je znatno više u poređenju sa 74,5 milijardi eura koliko je iznosilo u 2024. godini, prenosi Reuters.
Ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da Njemačka ovim budžetom pravi istorijski zaokret, posebno u oblasti vojne potrošnje, naglašavajući da su očekivanja NATO-a i njegovih članica od Njemačke s pravom visoka.
Planovi nove vlade desnog centra predstavljaju veliki politički rizik jer pokušavaju da odgovore na rastuću podršku desnici u zemlji, ali i da ojačaju evropsku stabilnost u svjetlu mogućeg smanjenja američkog angažmana na kontinentu.
Prema budžetskim projekcijama, troškovi kamata na javni dug biće više nego udvostručeni, sa 30,2 milijarde eura u 2025. na 61,9 milijardi eura do 2029. godine. Do tada bi kamate činile više od deset odsto ukupnog budžeta, koji će iznositi 573,8 milijardi eura.
Očekivanje povećanog zaduživanja već se odrazilo na tržište obveznica. Prinosi na njemačke desetogodišnje i tridesetogodišnje državne obveznice porasli su, što ukazuje na oprez investitora. Ipak, Njemačka i dalje troši manji dio svog BDP-a na otplatu kamata u poređenju sa drugim velikim evropskim ekonomijama kao što su Francuska, Italija i Velika Britanija.
U srednjoročnim projekcijama predviđeno je da će Njemačka do 2029. godine povećati vojnu potrošnju na 3,5 odsto BDP-a, u odnosu na 2,1 odsto koliko je iznosilo u 2024. godini. Taj rast biće finansiran kroz program zaduživanja od skoro 400 milijardi eura.
Ukupna vojna potrošnja porašće sa 95 milijardi eura u 2025. na 162 milijarde eura u 2029. Pistorijus je naglasio da je, za Njemačku kao najveću ekonomiju i najvećeg NATO partnera u Evropi, pitanje spoljne bezbjednosti i vojne sposobnosti ponovo postalo apsolutni prioritet u vladinom djelovanju.
Dvodnevni NATO samit, koji predstoji, treba da pokaže da je Alijansa jedinstvena i odlučna da ojača i modernizuje svoju odbranu kako bi odvratila bilo kakve napade. Ekonomski zamah koji Njemačka planira biće omogućen zahvaljujući posebnom infrastrukturnom fondu od 500 milijardi eura i izuzetku od pravila o zaduživanju kada je riječ o vojnoj potrošnji, što je odobreno u martu.
Ministar finansija Lars Klingbeil izjavio je da se ovim budžetom i investicionim fondom pokreću promjene koje su neophodne kako bi se obezbijedila nova ekonomska snaga, modernizovala zemlja i omogućio bezbjedan život u Njemačkoj u godinama koje dolaze.
Prema planu, Njemačka će od 2025. do 2029. pozajmiti ukupno 500 milijardi eura za potrebe redovnog budžeta, dok će dodatnih 270 milijardi eura biti obezbijeđeno preko infrastrukturnog fonda. Kada se tome doda i odbrambeni fond koji je uspostavila prethodna vlada poslije 2022. godine, ukupno zaduživanje u petogodišnjem periodu dostiže 847 milijardi eura.
Budući da je koalicija bivšeg kancelara Olafa Šolca propala u novembru, prethodna vlada nije uspjela da na vrijeme usvoji budžet za 2025. godinu, pa Njemačka funkcioniše na osnovu privremenog budžeta od početka ove godine.
Očekuje se da će parlamentarni odbor za budžet finalizovati nacrt za 2025. u septembru, kada bi trebalo da bude i usvojen. Prvi nacrt budžeta za 2026. biće odobren 30. jula, raspravljen u parlamentu u septembru, a potom usvojen u donjem domu u novembru i u gornjem domu u decembru, u skladu sa uobičajenim rokovima.
