Otvaranje ratišta na Bliskom istoku rezultiralo je porastom cijena nafte i gasa, ali i šestomjesečnog euribora, koji je ključan za obračun kamata na stambene kredite u regionu.

Profesor Beogradske bankarske akademije i viši naučni saradnik u Institutu ekonomskih nauka Duško Bodroža ističe za Radio Beograd da, iako nema razloga za paniku, građani moraju biti znatno oprezniji pri zaduživanju.

Geopolitičke tenzije ponovo su uzburkale finansijska tržišta. Prema riječima profesora Bodrože, euribor se može posmatrati kao „temperatura novca“ u eurozoni. Kada ta temperatura raste, novac postaje skuplji, a banke taj trošak prenose na klijente kroz više kamate.

„Važno je naglasiti da se promjene ne dešavaju istog trenutka. Građani često imaju utisak da će im rata porasti preko noći, ali u praksi se to dešava sporije.

Kamata se ne mijenja svakodnevno, već u rokovima definisanim ugovorom, najčešće na svaka tri ili šest mjeseci“, kaže Bodroža za RTS.