Posebno mali investitori ponovo guraju berzanske indekse prema novim rekordima, a dodatni zamah im daju uglavnom ohrabrujući kvartalni profiti američkih kompanija.
Groznica na tržištu plemenitih metala je splasnula, dok je tržište nafte doživjelo lijep oporavak.
Dva dobra sedmice su prošle otkako je Donald Tramp uplašio investitore najavom da će u novembru uvesti dodatne 100-procentne carine na proizvode iz Kine. Iako je brzo ublažio svoju izjavu i tvrdio da će sve biti u redu, na tržištima se još nekoliko dana osjećala velika nervoza. Ipak – indeksi rastu, jer većina očigledno vjeruje da će SAD i Kina postići dogovor ili da će četvrtkovi pregovori Tramp-Si biti uspješni. Dow Jones je u protekloj sedmici porastao više od dva odsto. Američki korporativni profiti za sada su ohrabrujući, a u petak je dobro raspoloženje dodatno podstakla objava stope inflacije u SAD-u za septembar, koja je bila nešto niža od prognoziranih tri odsto.
Rast zarada u SAD-u veći od 10%
Do sada je sezona kvartalnih zarada ohrabrujuća: 87% kompanija nadmašilo je očekivanja svojom zaradom u trećem tromjesečju, što je najveći udio od drugog tromjesečja 2021. Očekuje se da će prosječan rast zarada u trećem tromjesečju biti veći od 10%. Naredne sedmice Meta, Microsoft, Alphabet, Amazon i Apple objaviće rezultate, odnosno pet akcija „Veličanstvene sedmorke“. Nvidijini rezultati moraće da sačekaju do 19. novembra. Izvršni direktor Jensen Huang upozorio je da je prodaja čipova u Kini potpuno zaustavljena zbog američke zabrane izvoza, pa je Nvidijin tržišni udio na ovom važnom tržištu pao sa 95% na nulu. Takođe naglašava da ono što šteti Kini često može štetiti i SAD-u.
Dobri prilivi u akcione fondove, ali još veći u fondove tržišta novca
Značajan razlog zašto berzanski indeksi ponovo bilježe rekorde jesu visoki prilivi u investicione fondove nakon dvosedmičnog zatišja. Američki akcioni fondovi imali su neto prilive od 9,65 milijardi dolara u sedmici zaključno sa 22. oktobrom. U dvije uzastopne sedmice prije toga zabilježeni su neto odljevi i bijeg u sigurnost, što potvrđuju prilivi u fondove tržišta novca i fondove koji kupuju zlato, jer veliki dio investitora želi zaštititi svoju imovinu od budućih šokova. Fondovi tržišta novca, na primjer, privukli su 23,6 milijardi dolara imovine u sedmici do 22. oktobra, a investitori su ove godine već usmjerili oko 1,1 bilion dolara u (bezrizične) fondove tržišta novca, što je drugi najveći godišnji priliv u istoriji.
Cijene zlata doživjele korekciju
U međuvremenu, fondovi zlata približavaju se rekordnom godišnjem prilivu od više od 100 milijardi dolara. Stratezi Bank of America, predvođeni Michaelom Hartnettom, napisali su da dugoročno ostaju naklonjeni zlatu, jer ono predstavlja zaštitu od visokog državnog duga, štampanja novca, mogućeg pucanja balona vještačke inteligencije, kao i niže vrijednosti dolara ili opšteg bijega od dolarskih ulaganja, što je označeno sintagmom „debasement trade“. Hartnett naglašava da je zlato još uvijek prilično rijetko u portfeljima – samo 0,5 odsto imovine privatnih klijenata Bank of America i 2,4 odsto institucionalnih portfelja trenutno predstavlja zlato, čija je vrijednost konačno pala prošle sedmice, nakon rekordnih devet uzastopnih sedmica rasta.
Nafta naglo raste nakon američkih sankcija protiv ruske naftne industrije
Nafta je krenula drugim putem. Brent, koji je ove godine bio pod pritiskom zbog straha od prekomjerne ponude, porastao je za više od sedam odsto na sedmičnom nivou nakon što su SAD uvele sankcije Rosnjeftu i Lukoilu. Dok je Evropa odmah nakon početka rata u Ukrajini uvela sankcije ruskoj naftnoj industriji, SAD su se više fokusirale na kupce ruske nafte (uglavnom Indiju), ali je sada Tramp promijenio politiku i sankcionisao najveće ruske naftne kompanije. Nekoliko dana ranije, Vašington je još razmatrao novi samit između Trampa i Putina u Budimpešti, ali je tada Tramp takav sastanak nazvao gubitkom vremena i preduzeo mjere protiv ruske naftne industrije, čiji izvoz i dalje predstavlja važan izvor ruskih prihoda. Prema riječima stručnjaka, gotovo polovina ukupnog ruskog izvoza sirove nafte, koji je prošle godine dostigao 240 miliona tona, prerađuje se preko Lukoila i Rosnjefta.
Sankcije će uglavnom uticati na Kinu i Indiju
Da li će sve to imati dugoročne posljedice za tržište nafte? Glavno pitanje je, naravno, koliko će sankcije biti efikasne. U svakom slučaju, Rusiji je sada dodatno otežan izvoz nafte. Indija je već objavila da više neće kupovati naftu od devet ruskih kompanija koje su pod sankcijama. Kineske naftne kompanije takođe su prestale da kupuju rusku naftu koja u Kinu dolazi morem. Obje su najvažniji uvoznici ruske nafte i očigledno će sada morati da „pronađu“ naftu negdje drugo, što će povećati potražnju za naftom koja se ne vadi u Rusiji. Za Evropu neće biti većih posljedica, jer već uvozi vrlo male količine ruske nafte (ukupan uvoz prošle godine bio je oko 250 milijardi eura). Najveći proizvođači – SAD, Norveška i Kazahstan – postali su evropski dobavljači, dok Rusija više nije među sedam najvećih dobavljača.
