Ekonomski analitičar, Mirza Mulešković, upozorio je da se može očekivati porast cijena svih proizvoda, ukoliko se sukobi Izraela i Irana nastave. Mulešković je, gostujući u emisiji ZOROM na ADRIA TV, kazao da će se taj ratni efekat na globalnu ekonomiju osjetiti, a samim tim i ekonomsku situaciju u Crnoj Gori, bez obzira na geografsku udaljenost.

“Još od napada Izraela na Palestinu, a sada i Irana, jasno je bilo da će doći do skoka cijena, posebno kada je riječ o nafti. Ukoliko se sukobi nastave, može da dođe do drastičnog rasta cijena nafte, što povlači sva poskupljenja, počev od prevoza. Crna Gora je uvozno zavisna zemlja, i ukoliko dođe do povećanja prevoza, uslijediće povećanje svih proizvoda. To bi negativno uticalo na sve ekonomije, a posebno na EU i SAD”, rekao je Mulešković.

Takvu ocjenu ilustrovao je primjerom rata u Ukrajini koji je, kako je istakao, poremetio kompletno tržište, posebno kada je riječ o cijeni nekretnina.

Mulešković je objasnio da u Crnoj Gori živi oko 100 hiljada stranaca, što je uslovilo i povećanje tražnje, i cijena.

Na pitanje da li može doći do pada cijena nekretnina, naveo je da tržište i dalje raste i da se nada da će doći do stabilizacije, ali ne i značajnijeg pada.

“Građani teško da mogu da kupe ili iznajme nekretninu, jer su skočile i cijene rente”, podsjetio je Mulešković.

Istakao je da je u Crnoj Gori na sceni potrošački model, što je dovelo do skoka cijena.

“Naredne dvije godine biće veoma izazovne za Crnu Goru jer treba da se vrati dosta starih dugovanja, a mora se iznova zadužiti na međunarodnom tržištu. Vidjeli smo da smo i ove godine morali da se zadužimo, prema planu oko 1,2 milijarde eura”, rekao je.

Komentarišući tvrdnju premijera, Milojka Spajića da se u Crnoj Gori nikada nije bolje živjelo, rekao je da je dominantno da je od 2022. godine došlo do velikog rasta zarada, penzija i svih propratnih davanja.

“To u jednu ruku i jeste pozitivno uticalo na životni standard građana, ali i na veliki rast cijena. Došlo je do povećanja stope inflacije, što je negdje i ublažilo toliki porast zarada. Ali, ne može se samo posmatrati zarada kao reper kvaliteta životnog standarda, bez upoređenja sa cijenama”, rekao je.

Ukazao je da je u poslednjih par godina evidentna kumulativna inflacija koja je dostizala i do 40 odsto, što znači da je taj rast zarada u značajnoj mjeri “pojeden”, što je bilo i za očekivati.

Kako je kazao, kada se ima administrativno povećanje zarada, a nema rasta realne ekonomije, mora doći do inflacije.

“To pokazuju poslednji podaci EUROSTAT-a iz 2023. godine kada je bilo prvo povećanje minimalne zarade, a kada smo, bili po paritetu kupovne moći 51 odsto od EU prosjeka”, rekao je.

Naveo je da je kupovna moć 2019. godine bila na nivou od 50 odsto EU i ocijenio da i to pokazuje da taj rast nije toliki, koliko se predstavlja.

“ A 2014. godine taj procenat je iznosio 41 odsto. To znači da imamo kontinuirani rast životnog standarda. Ipak, mislim da to nije dovoljno jer, kao zemlja koja teži da postane članica EU, moralo se mnogo više raditi na unapređenju ekonomije i na održiv način na poboljšanju kvaliteta životnog standarda građana”, ocijenio je.

Na pitanje da li rast javnog duga može ugroziti finansijsku stabilnost, podsjetio je na otplatu starih dugovanja i zaduživanja za nove infrastrukturne projekte i kazao da se iz godine u godinu očekuje njegovo povećanje.

“Nijesam protiv zaduživanja, ukoliko se ne koristi za tekuću potrošnju. Ako je riječ o investicionom zaduživanju može da donese dugoročne ekonomske benefite zemlji i da se lakše vrate stara dugovanja. Problem u Crnoj Gori je što smo poslednjih par godina slušali da imamo nevjerovatan ekonomski rast, stabilne javne finansije, veće prihode od planiranih, a činjenica je da stara dugovanja nijesu plaćana iz tekuće potrošnje, već se zaduživalo da bi ih vraćali. I to je pokazatelj da se nije na pravi način koristilo povećanje prihoda”, rekao je.

Prema njegovim riječima, povećani su tekući rashodi koji su ugrozili prihode, a sa druge strane se zaduživalo.

“ Nije dobro što je tokom 2024 godine Crna Gora zabilježila rast bruto društvenog proizvoda od tri odsto, što je manje u odnosu na planirano od 4, 8 odsto u ovoj godini, kada je ubilježeno u prvom kvartalu svega 2,5 odsto. Teško da ćemo tokom ove godine, ukoliko ne krenu veliki infrastrukturni projekti, imati planiranu stopu rasta”, smatra Mulešković.

Izvor: Adria.tv