Evropa ponovo otvara raspravu za koju se donedavno činilo da je završena. Španija predlaže stvaranje zajedničkog evropskog mehanizma zaduživanja, čija bi vrijednost mogla dostići 850 milijardi eura godišnje. Na prvi pogled riječ je o još jednoj političkoj inicijativi. U stvarnosti, predlog otvara pitanje koje će u narednim godinama biti presudno za evropsku konkurentnost – može li Evropa smanjiti cijenu kapitala i stvoriti finansijsko tržište koje će biti ravnopravno američkom?
U dokumentu predstavljenom članicama eurozone, Madrid tvrdi da bi zajedničko izdavanje duga povećalo likvidnost tržišta. Istovremeno bi stvorilo evropsku „sigurnu imovinu“ i kompanijama omogućilo povoljnije finansiranje. Dodatno bi ojačalo međunarodnu ulogu eura i ubrzalo razvoj jedinstvenog tržišta kapitala.
Evropa ima jedan problem koji SAD nema
Sjedinjene Američke Države već decenijama imaju jedinstveno tržište državnih obveznica. Američke državne obveznice predstavljaju referentnu tačku za finansijska tržišta širom svijeta i olakšavaju određivanje cijene kapitala za kompanije, banke i investitore.
Evropa funkcioniše drugačije.
Njemačka, Francuska, Italija, Španija i ostale članice izdaju sopstvene državne obveznice, svaka uz različit nivo rizika i različite kamatne stope. Takva fragmentacija smanjuje likvidnost tržišta i povećava troškove finansiranja privrede.
Zbog toga Španija smatra da bi zajednički instrument mogao postati evropska referentna vrijednost, uporediva sa američkim državnim obveznicama.
Nije riječ samo o novom dugu
Brojka od 850 milijardi eura godišnje privlači najveću pažnju, ali nije suština predloga.
Madrid tvrdi da bi objedinjavanje dijela potreba za finansiranjem država članica moglo donijeti znatne uštede. Ukoliko bi se zajednički dug izdavao pod uslovima uporedivim sa njemačkim obveznicama, godišnje bi se moglo uštedjeti oko pet milijardi eura. Kada bi ukupna vrijednost zajedničkog izdanja dostigla oko pet biliona eura, procijenjene uštede premašile bi 25 milijardi eura godišnje.
Takve brojke objašnjavaju zašto zagovornici predloga ne govore samo o zaduživanju, već o efikasnijem funkcionisanju evropskog tržišta kapitala.
Zašto Evropa i dalje ne može da se dogovori?
Ideja zajedničkog evropskog duga nije nova. Sporovi oko nje traju još od evropske dužničke krize, a ponovo su se intenzivirali tokom pandemije.
Njemačka i Holandija i dalje upozoravaju da bi zajedničko zaduživanje moglo povećati odgovornost fiskalno disciplinovanijih država za dug zemalja sa većim budžetskim deficitima.
S druge strane, Francuska, Grčka i dio južnoevropskih članica smatraju da Evropa bez zajedničkih finansijskih instrumenata teško može konkurisati SAD-u i Kini.
Svjesna tih podjela, Španija predlaže dobrovoljni model. U prvoj fazi mehanizam bi mogao okupiti takozvanu „koaliciju voljnih“, odnosno države koje žele zajednički da nastupaju na tržištu kapitala. Prema procjenama Madrida, učešće najmanje pet najvećih izdavalaca državnog duga bilo bi dovoljno da godišnje zajedničko izdanje dostigne oko 550 milijardi eura.
Šta bi to značilo za kompanije?
Za poslovni sektor ovo nije rasprava o javnom dugu, već o cijeni novca.
Dublje i likvidnije tržište zajedničkih evropskih obveznica moglo bi smanjiti troškove finansiranja banaka i kompanija i investitorima ponuditi sigurniju i atraktivniju referentnu imovinu. Dugoročno bi to moglo povećati dostupnost kapitala, olakšati prekogranična ulaganja i dodatno podstaći razvoj jedinstvenog evropskog tržišta kapitala.
Drugim riječima, cilj predloga nije samo prikupiti više novca, već stvoriti uslove u kojima će evropske kompanije lakše finansirati rast i konkurisati globalnim rivalima.
Rasprava koja prevazilazi budžet
Predlog dolazi u trenutku kada Evropska unija pregovara o novom višegodišnjem budžetu za period od 2028. do 2034. godine. Upravo zato rasprava o zajedničkom zaduživanju dobija dodatnu političku težinu.
Hoće li predlog dobiti potrebnu podršku, zasad je neizvjesno. Ipak, činjenica da se zajednički evropski dug ponovo ozbiljno razmatra pokazuje da Brisel traži nova rješenja za jačanje konkurentnosti evropske privrede.
Ako Evropa želi da smanji zaostatak za SAD-om u privlačenju kapitala i finansiranju inovacija, pitanje zajedničkog zaduživanja više neće biti samo fiskalna tema. Postaće jedno od ključnih pitanja budućeg ekonomskog razvoja Evropske unije.
(Financa.hr)
