Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva drži govor na okupljanju Milken Instituta u Vašingtonu, SAD; 8. oktobar 2025. Foto: Reuters/Jonathan Ernst

Svjetska ekonomija pokazala se otpornijom nego što se očekivalo, uprkos velikim opterećenjima zbog čitavog niza šokova, rekla je u srijedu šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), i predvidjela tek blago usporavanje globalnog rasta za ovu godinu i za 2026.

Izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva rekla je da najnoviji podaci pokazuju slabljenje američke ekonomije, ali da je SAD izbjegao recesiju koju su mnogi stručnjaci prognozirali prije šest mjeseci.

Američka i mnoga druga gospodarstva se još uvijek dobro drže, usljed boljih ekonomskih mjera, fleksibilnijeg privatnog sektora, i nešto manje strogih uvoznih carina, te povoljnijih finansijskih uslova, nego što se isprva pribojavalo, rekla je Georgieva na skupu u Vašingtonu kojeg je organizovao Milken Institute.

“Smatramo da će se globalni rast tek neznatno usporiti ove i naredne godine. Svi znakovi ukazuju da je svjetska ekonomija uopšteno izdržala akutne pritiske nastale zbog višestrukih šokova,” rekla je Georgieva u najavi novog izdanja izvještaja o globalnoj ekonomskoj prognozi MMF-a koji će se objaviti u utorak, za vrijeme godišnjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke u Vašingtonu.

MMF je posljednju projekciju objavio u julu, kad je povisio prognozu globalnog rasta za 2025. za 0,2 procentna poena, na 3,0 posto, i za 0,1 procentni poen, na 3,1 posto, za 2026. Georgieva je rekla u razgovoru za Reuters da će najnovije analize odražavati mali pad u odnosu na prognozu rasta iz prošlogodišnjeg izvještaja, od 3,2 posto iz oktobra 2024. – ali nije dala nikakve preciznije brojke.

“Vidimo u svijetu očitu otpornost… Ali takođe ističemo da je ovo vrijeme izuzetne nesigurnosti, i da negativni rizici dominiraju u našoj prognozi. Zato treba pripaziti – nemojte se previše opustiti.” Skup koji se održava sljedeće sedmice u Vašingtonu stiže u trenutku u kojem je predsjednik Donald Tramp poremetio globalnu trgovinu svojim visokim carinama i suzbijanjem imigracije, a vještačka inteligencija velikom brzinom mijenja tehnologiju i prognoze za tržišta radne snage.

Svjetska ekonomija trenutno funkcioniše “bolje nego što se strahovalo, ali lošije nego što je potrebno,” rekla je Georgieva u svom obraćanju, kazavši da MMF predviđa globalni rast od približno 3 posto srednjoročno – znatno ispod prognoze od 3,7 posto prije pandemije kovida-19.

Navela je da postoji duboka ukorijenjenost marginalizacije, nezadovoljstva i teškoća širom svijeta, i rekla da se globalna ekonomija suočava s nizom opasnosti, koje uključuju i potencijalni tržišni balon oko vještačke inteligencije (AI). Nesigurnost je na izuzetno visokom nivou i nastavlja se povećavati, dok istovremeno raste potražnja za zlatom, oblikom imovine koji se tradicionalno doživljava kao sigurno utočište, rekla je Georgieva.

Cijena zlata je u srijedu dostigla novi istorijski rekord, premašivši 4.000 dolara za uncu – što se pripisuje zatvaranju američke vlade zbog propasti novog budžeta, te očekivanjima da će se uskoro snižavati kamatne stope – što bi oboje trebalo povećati potražnju. Georgieva kaže da u MMF-u vide prostora za dalje ublažavanje monetarne politike.

Georgieva je rekla da je šok od američkih carina bio mnogo blaži nego što je prvobitno bilo najavljeno u aprilu, i da je carinska opšta američka carinska stopa ponderisana trgovinskim prometom sada oko 17,5 posto – što je pad u odnosu na 23 posto u aprilu – a većina zemalja na njih nije odgovorila odmazdom i sopstvenim nametima.

Međutim, američke carinske mjere i dalje se mijenjaju u hodu, a inflacija u SAD-u mogla bi rasti ako kompanije počnu trošak carina prebacivati na kupce, ili ako poplava robe koja je ranije išla za SAD završi na drugim tržištima i tamo podstakne novi krug povećanja carina.

Procjene vrijednosti na finansijskim tržištima takođe se kreću prema nivoima koje su posljednji put viđene u vrijeme rasta iz ere početka interneta prije 25 godina. Nagla promjena raspoloženja, kao što se dogodilo za vrijeme dot.com kraha u martu 2000, mogla bi posljedično usporiti svjetski rast, što bi posebno otežalo život za zemlje u razvoju.

“Vežite se… Neizvjesnost je postala nova normala, i tako će i ostati,” kazala je Georgieva. Šefica MMF-a pozvala je države svijeta na održivo povećanje rasta, kroz veću produktivnost privatnog sektora, konsolidaciju potrošnje, smanjenje zaduživanja i rješavanje prekomjernih deficita, što bi im trebalo pomoći u obnovi zaliha za sljedeću krizu.

“Kao što smo vidjeli, ove neravnoteže mogu dovesti do protekcionističkih reakcija, i kad se ogledaju u neto tokovima kapitala, mogu dovesti do rizika za finansijsku stabilnost.” Očekuje se da će do 2029. globalni javni dug premašiti 100 posto svjetskog BDP-a. Ključni su konkurentnost, prava svojine koja pogoduju razvoju slobodnog tržišta, vladavina prava, snažan nadzor finansijskog sektora i odgovorne institucije.

U Aziji, države treba da prodube međusobnu trgovinu i sprovedu reforme za jačanje uslužnog sektora, kazala je Georgieva. Smanjivanje necarinskih barijera i jačanje regionalne integracije dugoročno bi moglo povećati bruto domaći proizvod za 1,8 posto.

U podsaharskoj Africi reforme koje bi pogodovale razvoju poslovne klime mogle bi povećati realni BDP po stanovniku medijanske afričke zemlje za više od 10 posto. Evropa bi trebalo da dovrši izgradnju svog jedinstvenog tržišta, što bi joj moglo pomoći da sustigne dinamičnost američkog privatnog sektora.

U SAD-u, država je na dobrom putu da joj omjer duga i BDP-a toliko naraste da premaši rekorde još od Drugog svjetskog rata. SAD bi trebalo da preduzme “održive mjere” za smanjenje duga savezne vlade, rekla je Georgieva. Trebalo bi takođe da radi na povećanju štednje domaćinstava, na primjer povoljnijim poreskim tretmanom penzione štednje.

Kina bi trebalo da poveća fiskalna izdvajanja za mjere socijalne sigurnosti i čišćenje kriznog sektora nekretnina, i smanji potrošnju na državne podsticaje u industrijskoj politici, na koje otpada 4,4 posto kineskog godišnjeg BDP-a.