Dok se u kripto-krugovima barata astronomskim brojkama o korišćenju stablecoina, nova analiza McKinsey & Company i Artemis Analytics razbija iluzije nastale između sirovih podataka sa blockchaina i stvarnih plaćanja u realnoj ekonomiji.
Prema toj analizi, ukupni globalni volumen transakcija stablecoinima u 2025. iznosio je oko 35 biliona dolara. Međutim, većina transakcija ne predstavlja stvarna plaćanja krajnjih korisnika, poput plaćanja dobavljačima ili slanja doznaka, već se uglavnom sastoji od trgovanja, internog premještanja sredstava i automatizovane blockchain aktivnosti.
Potrošnja na karticama
Na blockchainu su vidljive sve moguće transakcije koje uključuju stvarna plaćanja (plate, doznake, B2B, namira), trgovanje na berzama, interna premještanja između novčanika iste berze ili skrbnika, kao i automatizovane procese pametnih ugovora (botovi, rebalansi, „loopovi“). Kada se iz tog neprilagođenog volumena, koji dostiže oko 35 biliona dolara, izdvoje čisto tehnički transferi, finansijsko trgovanje, arbitraža i obezbjeđivanje likvidnosti, ostaje tek uzak segment transakcija koje se mogu smatrati stvarnim plaćanjima.
Stvarni volumen plaćanja stablecoinima u 2025. iznosio je tek oko 390 milijardi dolara. Iako je to respektabilna cifra, ona predstavlja svega 0,02 odsto ukupnog globalnog volumena plaćanja. Gdje je nestao ostatak? Odgovor leži u „šumu“ same tehnologije i specifičnoj metodologiji obrade podataka.
Najveće iznenađenje analize je dominacija B2B sektora, u kojem su prošle godine plaćanja stablecoinima porasla za nevjerovatnih 733 odsto u poređenju s prethodnom godinom. U tom sektoru stablecoinima je plaćeno 226 milijardi dolara, što čini oko 60 odsto svih stvarnih plaćanja stablecoinima, dok je ukupno globalno B2B tržište plaćanja procijenjeno na 1,6 biliona dolara – što je tek 0,02 odsto globalnih B2B plaćanja.
Globalne isplate plata i doznake činile su oko 90 milijardi dolara godišnjeg obima plaćanja stablecoinima u 2025, što je manje od jedan odsto od više od sto biliona dolara ukupnog obima transakcija u ovom segmentu (od čega je oko 1,2 biliona prekogranično), prema podacima iz McKinseyjeve Globalne mape plaćanja.
Ozbiljna infrastruktura
Iako volumenski manja, potrošnja putem kartica povezanih sa stablecoinima porasla je prošle godine za 673 odsto u odnosu na 2024, dostigavši 4,5 milijardi dolara, što predstavlja ključni most ka svakodnevnoj upotrebi. Kartice povezane sa stablecoinima proširuju praktičnu primjenjivost omogućavajući korisnicima da troše stablecoine direktno kod trgovaca širom svijeta, bez prethodne konverzije sredstava putem berzi ili banaka.
Usvajanje stablecoina u svijetu nije ujednačeno, već snažno zavisi od lokalnih tržišnih struktura i ograničenja. Čak 60 odsto svih plaćanja stablecoinima, ukupno 245 milijardi dolara, potiče iz Azije, tačnije iz Singapura, Hong Konga i Japana. Sjeverna Amerika slijedi sa 95 milijardi, dok Evropa bilježi skromnijih 50 milijardi dolara.
Latinska Amerika i Afrika, uprkos potencijalu za doznake, trenutno čine manje od milijarde dolara volumena. McKinseyeva analiza pokazuje da između sirovih podataka sa blockchaina i stvarnih plaćanja u realnoj ekonomiji zjapi ogroman jaz, ali upravo u tom prostoru nastaje nova arhitektura globalnih finansija. Stablecoini možda još nijesu preuzeli svijet plaćanja, ali su prestali biti samo alat za špekulaciju. Postaju ozbiljna infrastruktura koja omogućava namiru u sekundi tamo gdje tradicionalni sistemi traju danima.
U svijetu u kojem je brzina ultimativna valuta, tehnologija koja nudi takvu efikasnost neminovno će pronaći svoj put ka glavnoj struji – pod uslovom da znamo pravilno čitati brojke. „Stablecoini imaju potencijal da značajno preoblikuju plaćanja. Međutim, ostvarenje tog potencijala zahtijevaće trajne napore u oblasti tehnologije, regulative i tržišnog usvajanja“, poručuju iz McKinseyja.
(Poslovni.hr)
