„Crna Gora ima ogroman potencijal, ali danas vidimo da kaska, da stoji u mjestu. Ekonomija usporava, troškovi rastu, a državna preduzeća očigledno gube kompas“, poručio je Milatović u uvodnom obraćanju.

Predsjednik  Milatović je kazao da je situacija oko potencijalnih investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koštala državu deset investitora iz Zapadne Evrope.

Kabinet predsjenika je uradio tri ekonomske analize i to o ekonomskim indikatorima, upravljanju državnih firmama i nejednakostima u društvu, i kako je istaknuto u prezentaciji, stopa ekonomskog rasta u 2024. iznosila je svega 3 odsto, dok je u prvom kvartalu 2025. pala na 2,5 odsto – što je najniži kvartalni rast u posljednjih deset godina, izuzev pandemijske 2020. godine. U poređenju s prethodnim godinama (6,4 odsto u prosjeku 2022–2023. i 13 odsto u 2021.), pad je drastičan i zabrinjavajući.

„Ako ovako nastavimo, nećemo stići nikoga. Zato ne pristajem da Crna Gora stoji“, istakao je predsjednik Milatović.

On je naveo da je inflacija od septembra 2024. u stalnom rastu, a da je u maju 2025. dostigla 4,5 odsto – više nego duplo u odnosu na prosjek eurozone od 1,9 odsto. Predsjednik je posebno naglasio da se inflacija ne vidi samo u statistici, već se svakodnevno osjeća.

„Ljudi biraju između računa i hrane. Plate traju tri sedmice. Kirije su otišle u nebo. Mladi ne mogu da se osamostale. Ovo nije ekonomski put koji želimo”, saopštio je Milatović.

Posebnu pažnju izazvala je analiza trgovinske razmjene – uvoz je porastao za 8 odsto, dok je izvoz pao za 0,5 odsto u prvom kvartalu 2025. godine. Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 17,7 odsto u 2023. na svega 15 odsto u 2024. To je istorijski minimum.

„Novac odlazi iz Crne Gore. Kupujemo više nego što proizvodimo. Šansa za razvoj nestaje“, upozorio je Milatović.

U prezentaciji je ukazano i na zabrinjavajuću strukturu stranih investicija. Dok je nekada učešće stranih direktnih investicija u BDP-u bilo 20 odsto, danas je na nivou od 7–8 odsto, pri čemu dominiraju ulaganja u nekretnine.

„Vrijeme je da investicije vratimo tamo gdje stvaraju novu vrijednost, u proizvodnju“, rekao je predsjednik Milatović, pozivajući na sistemsko ulaganje u proizvodnju.

Predloženi pravci djelovanja uključuju: uvođenje Kreditno-garantnog fonda, povećanje agrobudžeta, subvencije za malu privredu i paket od 10 mjera za obuzdavanje inflacije.

„Crna Gora mora da proizvodi, mora da izvozi, mora da stvori sistem koji radi za svoje građane“, poručio je Milatović.

U dijelu posvećenom državnim preduzećima, on je saopštio da su ta preduzeća u prošloj godini ostvarila prihod od 1,2 milijarde eura i zapošljavala gotovo 15.000 građana. Ipak, analiza pokazuje pad profitabilnosti i rast broja zaposlenih bez povećanja efikasnosti, posebno u sektorima energetike, turizma i saobraćaja.

„Ono što je državno mora biti stručno, odgovorno, transparentno i domaćinski. Nije partijski plijen, već zajednički resurs svih nas“, poručio je Milatović, navodeći da loše upravljanje direktno košta građane kroz skuplje usluge, neulaganje u infrastrukturu i izgubljene investicije.

U sektoru turizma, kao najvažnijoj grani crnogorske ekonomije, zabilježen je pad prihoda od 3,1 odsto u 2024. i 6,4 odsto u prvom kvartalu 2025., dok je broj noćenja opao za 10 odsto.

„Turizam ne smije biti sezonska lutrija. Potrebno je znanje, priprema i odgovornost. Crna Gora više nema luksuz da improvizuje“, kazao je predsjednik Milatović.

Govoreći o nejednakosti, on je naglasio da Crna Gora ima drugu najveću nejednakost u regionu: bogatstvo 10 odsto najbogatijih čak je 11 puta veće od bogatstva 50 odsto najsiromašnijih.

„Ne tražimo čuda. Tražimo društvo jednakih šansi, gdje pošten rad znači dostojanstven život“, zaključio je predsjednik Milatović.

Baćović: Ranije je bilo više investicija

Profesorka Ekonomskog fakulteta Maja Baćović je istakla da ekonomija usporava, te da prosječna stopa rasta u posljednjih pet godina sa onom za 14 godina prije toga, jer su uporevdivi jer su oba zabilježile velike međunarodne krize (kovid i finansijska kriza). Navodi da je prosječni rast u tih 14 godina bio oko 3 odsto, u prethodnih pet godina ona je bila 2,3 odsto.

Baćović je navela da su izvori stope rasta drugačiji, jer su ih je ranije u većoj mjeri činile investicije dok je sada rast izazvan tekućom potrošnjom. Dodala je da je Crna Gora u posljednje vrijeme fokusirana na ulazak u EU i redistributivne politike, a ne na one koje podstiču proizvodnju i konkurenciju. Naglasila je da su za rast ekonomije ključne institucije, ljudski kapital, infrastruktura, te da je država fokusirana na institucije na uštrb ostalih.

“Efekte koje su građani osjetili u posljednjih pet godina ćemo početi da plaćamo u narednom periodu. Postavlja se pitanje kako će se snaći na EU tržištu i pitanje je da li smo spremni da iznesemo teret konkurencije”, istakla je Baćović.

Ona je pojasnila da inflacija može da nastane na dva načina, kroz uvezenu (usluge, proizvodnju i uvoz) i domicilnu, odnosno da dođe do ponude više novca bez povećanja proizvodnje. Naglasila je da je inflacija na taj način nastala prvo 2007. godine pri kupovini nekretnina, a zatim i sa Evropom sad 1 i povećanjem novca građana.

Baćović je istakla da je rast plata koji se fiskalno generisao, poništio inflacijom ali da država ima mjere da na nju utiče, a posebno kroz fiskalnu politiku.

Istraživač javnih politika iz Instituta Alternativa Marko Sošić se osvrnuo na upravljanje državnim kompanijama i dodao da se previše insistira na vlasništvu, te da su Crnoj Gori potrebni radikalniji potezi kao što su smanjenje broja firmi i državnog kapitala. Tvrdi da se na problemu radi kroz uvećavanje njegovog obima.

“Ne možete računati na domaćinski odnos jer ga jedan odbor direktora hoće, a drugi neće. Blage mjere mogu da daju efekat u uređenim sistemima, treba nam radikalna mjera i transformacija na lokalnom nivou jer postoji 130 firmi”, naglasio je on i istakao da se radi na Zakonu o privrednim društvima, kojim će se dobiti uvid šta se u kompanijama ustvari dešava.

Konferencija „Zašto kasnimo? Kako dalje?“ završena je jasnom porukom: vrijeme je za stvaran napredak – bez odlaganja, bez blefiranja, uz fokus na ekonomiju i konkretne reforme koje građanima donose stvarne rezultate.