Predsjednik Privredne komore Srbije, Marko Čadež, u intervjuu za Bankar ističe kako Srbija i Crna Gora kontinuirano jačaju ekonomske veze, sa trgovinskom razmjenom preko 2 milijarde eura i sve većim ulaganjima srpskih kompanija na crnogorskom tržištu.
Podsjetio je da je Srbija glavni trgovinski partner Crne Gore, sa izvozom od preko 1,5 milijardi eura u 2023. godini, dok su srpske kompanije postale najveći strani investitori u crnogorskoj privredi. Ukazao je i da je iz Srbije u Crnu Goru, zaključno sa 2023. godinom, plasirano gotovo 800 miliona eura direktnih investicija.
-Turisti iz Srbije ostvaruju četvrtinu ukupnih noćenja u Crnoj Gori, dok raste i razmjena usluga, posebno u IT sektoru, a modernizacija pruge Beograd–Bar i izgradnja autoputa Požega–Andrijevica ključni su za dalju ekonomsku povezanost i regionalni razvoj, kazao je Čadež, koji naglašava važnost zajedničkih projekata u energetici, uključujući i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kao i potrebu za smanjenjem administrativnih prepreka na granicama.
-Kako ocjenjujete trenutno stanje spoljnotrgovinske razmjene između Srbije i Crne Gore, obzirom da je Srbija u Crnu Goru prošle godine izvezla robu i usluge vrijedne više od 1,5 milijardi eura?
Srbija je bila i ostala glavni spolјnotrgovinski partner Crne Gore i u izvozu i u uvozu. I Crna Gora je za Srbiju važna izvozna destinacija u svijetu, u prošloj godini sedma od gotovo 190 zemalja u koje plasiramo našu robu. Obim trgovine sa Crna Gorom dodatno dobija na značaju posmatramo li veličinu crnogorskog tržišta i broj potrošača (značajno manji nego u drugim zemaljama u vrhu naše izvozne liste) i činjenicu da sa Crnom Gorom posluje – uvozi i izvozi gotovo 6.800 kompanija iz Srbije. Osim što međusobna trgovina bilježi kontinuirani rast, što jedni drugima sve više prodajemo i jedni od drugih sve više kupujemo, ukupne ekonomske veze između Srbije i Crne Gore, iz godine u godinu jačaju i dobijaju na kvalitetu – kroz nova ulaganja srpskih kompanija u crnogorsku ekonomiju koja su Srbiju u posljednje tri godine dovele na mjesto prvog investitora u Crnoj Gori i kroz zajedničke infrastrukturne i druge projekte regionalne saradnje.
Kada je riječ o ukupnoj međusobnoj trgovini robom i uslugama ona je prošle godine premašila dvije milijarde eura. Prošlogodišnja robna razmjena, uz rast od 5,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dostigla je 1,45 milijardi eura. Istovremeno, dok Srbija u robnoj razmjeni, logično imajući u vidu strukture naših privreda, bilježi suficit, u trgovini dvije zemlje sve veći značaj dobijaju usluge čija je razmjena, prema posljednjim dostupnim podacima za 11 mjeseci meseci prošle godine, dostigla 664,6 miliona eura, što je 16 odsto više nego u istom periodu 2023. Trgovinom uslugama, uz crnogorski suficit, dominiraju turističke usluge. Vjerujem da će u narednim godinama rasti i učešće IT usluga, što je trend u razmjeni sa drugim zemljama.
-Koji su ključni faktori koji doprinose ovako intenzivnoj trgovinskoj i ekonomskoj saradnji dve zemlje?
To je, prije svega, blizina tržišta koja omogućava brži transport, kraće vrijeme isporuke, manje troškove i samim tim i povoljnije cijene za potrošače. Uz to, naša tržišta su do prije nepune dvije decenije bila jedno tržište zajedničke države. I kompanije i ljudi su nam tradicionalno usmjereni jedni na druge. Potrošačke i poslovne navike i ukusi su nam isti ili slični, kupci u Crnoj Gori proizvode koji stižu iz Srbije i obrnuto, u Srbiji iz Crne Gore, doživljavaju kao domaće…
I kad je riječ o poslovanju uopšte, osim što avionom iz Beograda stignemo brže do Podgorice ili Tivta nego kolima do Vranja ili Subotice, sličan nam je regulatorni okvir i poslovne prakse iz perioda zajedničke države i sličnom dinamikom, najbrže u regionu, usaglašavamo se i sa pravnim tekovinama Evropske unije… Na inicijativu privrede, uspostavljen je i direktan platni promet… Sve to privrednicima olakšava posao i međusobnu komunikaciju.
Gdje je, po Vama, trenutno Crna Gora na mapi srpskog turiste, prilikom odluke o putovanjima?
Turisti iz Srbije bili su i ostali najbrojniji strani gosti u Crnoj Gori. Prošle godine registrovano je oko 450.000 dolazaka srpskih turista, koji, zavisno od godine, ostvaruju oko četvrtine ukupnog broja noćenja. Istovremeno Crna Gora se nalazi među deset vodećih zemalja iz kojih turisti dolaze u Srbiju. U 2024. godini kod nas je boravilo oko 105.000 turista iz Crne Gore, i ostvarili su 261.000 noćenja, što je povećanje 8-9 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Ma koliko imali potrebu da upoznamo i neke nove, dalje ili daleke destinacije, Crna Gora turistima iz Srbije i Srbija turistima iz Crne Gore ostaje jedan od prvih izbora. Ne samo za ljetovanje i zimovanje, već i tokom godine – za vikend, praznični ili aktivni odmor u skladu sa promenjenim navikama turista i interesovanjem i za druge sadržaje osim boravka u jednom mjestu na najbližoj morskoj obali. I kompanije i organizacije iz Srbije tradicionalno koriste crnogorske hotelske kapacitete za organizaciju konferencija, team buildinga i druge poslovne aktivnosti. Uostalom, kakav je problem u današnje vrijeme doći u Beograd ili Budvu na neki koncert… Utoliko prije što u većini slučajeva za to nija potrebna turistička agencija, što granice prelazimo uz ličnu kartu, što građani Srbije u Crnoj Gori i Crne Gore u Srbiji imaju nekretnine, familiju, djecu koja studiraju…
Međutim, više ni za Srbiju ni za Crnu Goru, ni za druge zemlje regiona, nije pitanje koliko imamo turista iz susjednih zemalja, nego kako da kreiramo zajednički turistički proizvod i privučemo turiste iz svijeta, sa dalekih destinacija kao što su recimo Kina, Japan ili Amerika. Oni sigurno neće doći s drugog kraja svijeta da bi se dvije -tri nedjelje samo sunčali pored mora ili šetali Kopaonikom. Mislim da svi zajedno možemo bolje da iskoristimo raznoliku turističku ponudu regiona i činjenicu da iz Beograda imamo direktne letove do tri destinacije u Kini, do Njujorka i Čikaga u Americi, da je Majami u planu i da je već za ovu godinu najavljeno uspostavljanje direktne linije za Japan…
-Šta je po Vama najbitnije za dalji razvoj ekonomske saradnje između Srbije i Crne Gore, šta su najveći izazovi i kako ih prevazići?
Ključno za jačanje ekonomske saradnje zemalja u regionu jeste da se što bolje infrastrukturno povežemo i otklonimo preostale prepreke za slobodan i brži protok ljudi, robe, usluga, kapitala. Iz ugla srpske i crnogorske privrede prošla godina donela je značajne pomake. Poslije uspostavljanja sistema jedinstvene naplate putarine i zajedničkog železničkog graničnog prelaza na železničkoj stanici Bijelo Polјe, posebno je značajna odluka da naše države zajedno rade na dva ključna infrastrukturna projekta – modernizaciji i elektrifikaciji pruge Beograd – Bar, za čije finansiranje smo se zajednički obratili Evropskoj komisiji, i izgradnji auto-puta Požega – Andrijevica.
Jednako važno je da pojednostavimo administrativne procedure, digitalizujemo promet poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, međusobno priznamo izvještaje akreditovanih laboratorija… i tako skratimo dugo čekanje na granici, koje usporava uvoz i izvoz, povećava troškove, i samim tim smanjuje konkurentnost proizvoda. Za to nam nije potreba ni pomoć EU, ni veliki novac.
Možete li nam nešto više reći o projektu najavljenog autoputa između Srbije i Crne Gore i njegovom značaju za ekonomije naših zemalja?
Izgradnjom autoputa, bolje ćemo povezati naše industrijske centre od Beograda, preko centralne i zapadne Srbije i Podgorice, do luke Bar i olakšati međusobnu i trgovinu sa svijetom. Bolja infrastuktura privući će investitore koji po pravilu svoje fabrike smještaju uz trasu autoputa i omogućiće razvoj lokalnih sredina, otvoriti radna mjesta i obezbijediti ostanak ljudi u krajevima iz kojih su odlazili.
Izgradnjom moderne saobraćajnice skratiće se vrijeme i povećati bezbjednost putovanja, omogućiti primjena inteligentnih transportnih sistema i digitalnih servisa što će olakšati i prevoz robe i putnika i biti podsticajno i za trgovinu i turistički sektor i poslovanje uopšte. Modernizacijom pruge i novim autoputem povezaćemo sve logističke centre od Beograda do Luke Bar, do koje se, iako je manje udaljena, danas putuje duže nego do Rijeke ili Soluna. To će biti obostrano korisno. Povećaće se iskorišćenost potencijala i kapaciteta Luke Bar. Uz ulaganja u kontejnerski terminal i generalne terete, postala bi značajna luka za izvoz srpskih kompanija, kojima su danas sjeverno-jadranske luke glavni izvozni gejt ka svijetu.
Ovaj saobraćajni pravac je važan i za regionalno povezivanje i potpunu integraciju transportnih tržišta Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. I autoput i pruga nalaze se na novom koridoru Zapadni Balkan – Istočni Mediteran, koji je posljednjom revizijom regulative o transevropskoj transportnoj mreži, uvršten na mapu TEN-T mreže. Njime se šest zemalja Zapadnog Balkana povezuje sa osam država članica EU i cio region prvi put integriše u jednu mrežu.
Osim saobraćajnog povezivanja u kojim još oblastima vidite prostor za zajedničke projekte Srbije i Crne Gore?
U vrijeme kada je obezbjeđivanje dovoljno energije i energenata pitanje nacionalne bezbjednosti svake države pojedinačno, kada se suočavamo sa zahtjevima iz evropske regulative vezano za održivost u lancima snabdijevanja i kada, sa sve većom primjenom vještačke inteligencije i drugih tehnologija, rastu potrebe za električnom energijom, važno je da realizacijom zajedničkih projekata što bolje iskoristimo potencijal za proizvodnju električne energije, posebno iz obnovljivih izvora i da dekarbonizujemo i energetiku i privredu. Važno je da se regionalno energetski povežemo, diversifikujemo izvore snabdijevanja, smanjimo uvoznu zavisnost i rizike od poremećaja na globalnom tržištu.
Srbija dobro napeduje u izgradnji prenosne mreže kojom bi se preko Crne Gore i dalje podvodnim kablom – Transbalkanskim koridorom, povezala sa Italijom. Posljednje dvije sekcije dalekovoda ka Višegradu u Bosni i Hercegovini i Pljevljima u Crnoj Gori, trebalo bi da se završe do 2027. Elektroprivrede dvije zemlje imaju dugogodišnju saradnju i planirane su investicije u nove kapacitete u obostranom interesu. Međutim, osim na izgradnju elektrana, protivljenje ekoloških aktivista u Crnoj Gori bacaju skenku i na planirano uspostavljanje LNG terminala u Baru koji je Evropska unija spremna da finanansira kao novu energetsku ulaznu tačku za region i za Evropu. Ako Crna Gora donese odluku da gradi LNG terminal, Srbija je zainteresovana i spremna da u najkraćem roku izgradi gasnu transportnu infrastrukturu kako bi preuzimala određene količine gasa što bi doprinijelo većoj energetskoj sigurnosti i omogućilo dalju diversifikaciju gasnog snabdijevanja.
Takođe, projekti koji se izvode u sklopu pripreme za EXPO 2027, čiji će domaćin biti Srbija, šansa su i za srpske ali i za kompanije iz regiona, uključujući i crnogorske. Expo je odlična prilika i za Crnu Goru, koja je, u razgovorima na najvišem, državnom nivou obezbijedila najbolju poziciju u okviru Expo kompleksa, kako bi što bolje predstavila svoje potencijale i privukla i nove turiste i investitore.
-A u kojim sektorima možemo da očekujemo jačanje saradnje naših kompanija?
Turizam i cio sektor usluga – od trgovine, preko logistike do ICT-a i bankarstva – i u narednom periodu će biti važno polje kompanijske saradnje. Turistička privreda Crne Gore angažuje srpske projektante, građevinsku operativu i industriju građevinskog materijala na rekonstrukciji postojećih i izgradnji novih turističkih objekata, a naši proizvođači poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, zainteresovani su da u većoj mjeri postanu dio lanaca snabdijevanja hotelskih kompleksa, ugostiteljskih objekata i malih porodičnih hotela. I kompanije iz Srbije sve više investiraju u nekretnine i turističke objekte u Crnoj Gori.
-Koje biste investicije srpskih kompanija u Crnoj Gori izdvojili, i ima li najava novih ulaganja?
Prema podacima Narodne banke Srbije, iz Srbije u Crnu Goru, zaključno sa 2023. godinom, plasirano je gotovo 800 miliona eura direktnih investija, ne računajući ulaganja tokom poslovanja srpskih kompanija na crnogorskom tržištu, tako da je iznos ukupnih srpskih investricija sigurno veći. U posljednje tri godine, Srbija je, prema podacima Centralne banke Crne Gore, zemlja iz koje je stiglo najviše stranih direktnih investicija.
Kada je riječ o pojedinačnim ulaganjima izdvojio bih najaktuelnije – kupovinu Hipotekarne banke, ne samo zbog vrijednosti ovog posla, već i zbog činjenice da srpski kapital otvara novo polje poslovanja u Crnoj Gori. Kompanija Agri Europe Cyprus, u vlasništvu Aleksandra Kostića, predsjednika MK grupe, početkom decembra je potpisala ugovor o kupovini 74,9 odsto akcionarskog kapitala Hipotekarne banke – transakciji vrijednoj oko 75 miliona eura koja će nakon uobičajene procedure biti, kako je najvljeno, finalizovana narednih mjeseci i predstavljati dio ovogodišnjeg investicionog učinka Crne Gore. Iz MK Grupe stigle su i najave povećanih ulaganja u narednom periodu u kapacitete hotelske grupe “Budvanska rivijera” i “Sveti Stefan” hotela, u kojima ima oko 33 odsto udjela.
Na listi kompanija – investitora u Crnoj Gori, osim Telekoma Srbija kao vlasnika M- tel -a i Elektromreže Srbije koja ima vlasnički udio u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu, nalaze se i drugi veliki regionalni poslovni sistemi iz Srbije, poput Delte, Nelta, Milšpeda… Posle ulaganja u real estate sektor, prošle godine u Crnoj Gori je počela da posluje i druga Deltina kompanija – Ananas E–commerce. U sektoru logistike i distribucije, godinama uspješno posluju i jačaju svoju poziciju i Nelt i Milešped. Nelt je od nove godine svoje kompanije u Crnoj Gori integrisao u jednu – Nelt MNE, najavljujući nova ulaganja, a Milšped planira investiciju u novi moderni logistički centar i, uz osnovni biznis, pokrenuo je i kurirsku službu. Takođe, u proteklom periodu srpska privreda je pokazivala interes za ulaganje u Luku Bar.
Kako ocjenjujete saradnju privrednih komora dvije zemlje? Na koji način privredne komore mogu dodatno doprinijeti unaprjeđenju ekonomskih odnosa?
Već 27. marta zajedno, kao Komorski investicioni forum zapadnobalkanske šestorke, čije su članice i privredne komore Srbije i Crne Gore, vodimo kompanije iz cijelog regiona u Brisel na razgovor sa evropskim komesarima i direktoratima Evropske unije, u okviru platforme za dijalog poslovne zajednice Zapadnog Balkana sa EU.
U vrijeme velikih izazova, od geopolitičkih kao što su tarifni ratovi, preko energetskih pitanja, do regulative koja se tiče novih tehnologija, važnije je nego ikada da pošaljemo jasnu poruku da mi ovde zajedno radimo i zajedno nastupamo pred EU i da su naše kompanije suštinske važne za evropsku privredu, kao dio međunarodnih lanaca dobavljača i dio evropske ekonomskog prostora i arhitekture.
Donosiocima odluka i ekonomskih politika u Briselu i zemljama članicama mora da bude jasno da ovaj region ne mogu posmatrati kao neku vanevropsku zonu, da ne smiju dozvoliti da na granicama Zapadnog Balkana i EU kamioni sa robom čekaju i po dva dana i da ne smiju zaoštravati regulativu i uvoditi tarife koje će pogoditi kompanije ovog regiona kao da nijesu dio evropskog ekonomskog prostora. Jer to šteti ne samo našim, već i kompanijama iz EU koje posluju ovdje i sa ovim regionom. Brisel ponekad donosi odluke po automatizmu, ne razmišljajući na koji način one dotiču ne samo našu nego i njihovu privredu. To se pokazalo lošim, usporilo je rast i oslabilo konkurentnu pozicije evropske ekonomije u odnosu na druge regione u svijetu. Mi kao predstavnici poslovnih zajednica Zapadnog Balkana možemo da budemo taj glas razuma jer vidimo stvari i spolja i iznutra, više nego oni koji su previše unutra.
U tom smislu važne odluke koje smo donijeli protekle sedmice u Podgorici na Upravnom odboru naše zajedničke regionalne komore, čiji se generalni sekretarijat seli iz Trsta u Podgoricu, otvaraju prostor da se još više posvetimo rješavanju konkretnih problema privrednika unutar regiona i sa EU. Tako ćemo doprinijeti i daljem jačanju tradicionalno dobre srpsko- crnogorske bilateralne i regionalne komorske saradnje, ali i naše zajedničke pozicije, odnosno pozicije naših kompanija u odnosima sa Evropskom unijom i na međunarodnom tržištu.
(Bankar.me)
