Trampove carine šokirale su investitore. Talas rasprodaja zahvatio je gotovo sva tržišta, a rekordno je palo i zlato. Teško je dokučiti da Volstrit svojim potezima ruši sam predsjednik, a vrlo je neobičan način na koji je Tramp uveo carine cijelom svijetu.
Nakon što je Donald Tramp u srijedu ispred Bijele kuće iznio detalje svog plana, javnost je ubrzo saznala koja logika stoji iza Trampovih carina svim spoljnjotrgovinskim partnerima (pa čak i ostrvima nastanjenim samo pingvinima). Prvo je na poseban način izračunao kolike carine pojedine zemlje naplaćuju Americi, zatim je tu stopu (jer je, kako kaže, velikodušan) podijelio napola. Zvuči pošteno, ali problem je kakva je bila Trampova matematika za određivanje carina koje zemlje naplaćuju SAD-u.
Naime, trgovinski suficit svake zemlje podijelio je s vrijednošću njenog izvoza u SAD. Pogledajmo primjer Evropske unije: njen prošlogodišnji trgovinski suficit sa SAD-om od 235,6 milijardi dolara podijeljen je na godišnji izvoz u SAD, odnosno 605,8 milijardi dolara. Računica je dala brojku od 0,39, što po Trampovoj logici znači da EU na američke proizvode u prosjeku naplaćuje carine od 39 odsto. Tu je brojku prepolovio i odredio EU carinsku stopu od 20%.
„Kad bi srednjoškolac profesoru ekonomije prezentovao ovakvu tarifnu logiku, ovaj bi se nasmijao i rekao mu da se vrati za svoju klupu i malo više radi“, prokomentarisao je jedan analitičar.
Pa kad se američki predsjednik služi ovakvom logikom, cijela stvar je, naravno, tragikomična, tim više što su evropske carine na američku robu u prosjeku gotovo deset puta niže nego što je on sam izračunao. U svakom slučaju, duh je izašao iz boce, trgovinski rat je u punom jeku, a ostatak svijeta to neće lako prihvatiti. Prva je reagovala Kina, koja će 10. aprila uvesti dodatne carine od 34 odsto na američku robu, a odgovor Evrope može se očekivati za nekoliko dana. Ogorčenje je sveopšte, Tramp je, smatra ekonomista Džeremi Sigel, napravio najgoru političku grešku u posljednjih 95 godina, ali inače već dovoljno govori reakcija finansijskih tržišta.
Uz sve veću vjerovatnoću da je recesija neizbježna, berzanski indeksi doživjeli su najveće nedjeljne padove od izbijanja epidemije. Njujorški S&P 500 pao je devet odsto. Volstrit, koji je posljednjih godina doživio procvat i privukao milijarde investitora iz cijelog svijeta, više nije atraktivna destinacija – s ovako grubim Trampovim potezima nema razloga da investitori kupuju akcije koje su još uvijek u velikoj mjeri precijenjene. U petak su doživjele krah i sirovine – bakar (ova ključna sirovina najbolje oslikava očekivanja o ekonomskim kretanjima) pao je za čak devet odsto, dok su cijene nafte u pet dana pale za 11 odsto, na najniži nivo od avgusta 2021. (uzgred, gorivo u Sloveniji u utorak ionako neće pojeftiniti jer su prosječne cijene u posljednje dvije sedmice ipak više nego u prethodne dvije). Ni plemeniti metali nijesu bili sigurno utočište krajem sedmice – zlato je palo s rekorda postavljenog u četvrtak ujutru, a srebro u petak sedam odsto – ali su kriptovalute bile iznenađujuće stabilne.
Donald Tramp tvrdi da njegov Dan nezavisnosti donosi prosperitet Americi i vraća radna mjesta u industriji. Postoji velika vjerovatnoća da se to neće dogoditi, ali će mnogi proizvođači, koji ionako posluju s niskim maržama, potonuti zbog poskupljenja ulaznih materijala i problema u lancu snabdijevanja. Uostalom, zašto bi dolar u četvrtak tako dramatično izgubio na vrijednosti da je Dojče banka čak upozorila na rizik od krize povjerenja u dolar, a neki već pominju kraj višedecenijske dominacije američke valute. Pritom je pesimizam među malim investitorima jedan od najvećih u istoriji. U sedmici do 2. aprila, prema istraživanju Američke asocijacije malih investitora (AAII), 62 odsto privatnih investitora bilo je medvjeđeg raspoloženja, što znači da očekuju pad cijena na Volstritu u narednih šest mjeseci. U istoriji ovih mjerenja (od 1987. godine), u ukupno 1971 sedmici, samo se dva puta dogodilo da još veći procenat predvidi loša vremena (oktobar 1990. i mart 2009). Prognoze ekonomskog rasta za SAD i cijeli svijet naglo padaju – investiciona banka JP Morgan već je povećala vjerovatnoću da će svijet do kraja godine ući u recesiju na 60 odsto (ranije 40%).
Kako dalje? Možda je još uvijek previše pesimizma na tržištima pa će uslijediti oporavak? Ili je ovo tek početak i čekaju nas novi i novi padovi?
Nažalost, nemamo jasan odgovor, previše je varijabli u igri, pa nam ostaju samo mogući scenariji. Prije svega, biće važno kako će druge zemlje, posebno EU i Kina, reagovati na američke carine. To je ključno. Ako uslijede protivmjere, a ne prevlada spremnost na pregovore i razumno rješenje, bićemo svi u lošijoj poziciji – naročito potrošači. Postoji i prilična neizvjesnost u vezi sa SAD-om – da li američka administracija namjerava da zadrži carine kako bi se većina proizvodnje vratila u SAD. To bi moglo značiti više cijene za potrošače, rast inflacije i značajan pad životnog standarda. U tom bi slučaju SAD, a potencijalno i Evropska unija, vjerovatno skliznule u recesiju, a berze bi u kratkom roku mogle pasti za dodatnih 15 do 20 odsto.
Izvor: SEEbiz.eu
