Trgovinska razmjena između Hrvatske i Crne Gore bilježi konstantan rast, a ključne oblasti za buduću saradnju uključuju turizam, energetiku i infrastrukturu, istakao je u intervjuu za Bankar Luka Burilović predsjednik Hrvatske gospodarske komore (Hrvatske Privredne komore).
– Hrvatska i Crna Gora bilježe rast trgovinske razmjene, a 2024. godine hrvatski izvoz u Crnu Goru porastao je za gotovo 10%, što ukazuje na snažan potencijal ekonomske saradnje između dvije zemlje. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupna ulaganja hrvatskih kompanija u Crnu Goru do kraja 2024. iznosila su 324 miliona eura, čime je Crna Gora postala deseta najznačajnija destinacija za hrvatske investitore– kazao je Burilović.
Ocijenio je da bojkoti nijesu način za suzbijanje inflacije, jer svako zaustavljanje ekonomske aktivnosti samo šteti privrednim prilikama. Kao rješenje za suzbijanje inflatornih kretanja on vidi u otkrivanju uskih grla u lancima snabdijevanja, smanjenju administrativnih prepreka poslovanju te mjerama monetarnih vlasti s ciljem ublažavanja rasta kredita za ličnu potrošnju.
On je naveo da je Hrvatska jedan od vodećih investitora u Crnoj Gori, s ulaganjima u telekomunikacije, turizam i maloprodaju, pri čemu je Hrvatski Telekom preuzimanjem Crnogorskog Telekoma ostvario jednu od najvećih pojedinačnih investicija.
Burilović poručuje da bi ulazak Crne Gore u EU donio brojne benefite, poput stabilnijeg poslovnog okruženja i pristupa evropskim fondovima, a za dosadašnju saradnju privrednih komora dviju zemalja kaže da je bila ključna za povezivanje biznisa i kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta.
Kako biste ocijenili trenutno stanje spoljnotrgovinske razmjene između Hrvatske i Crne Gore?
Trgovinska razmjena između Hrvatske i Crne Gore jedan je od ključnih segmenata naših ukupnih bilateralnih odnosa. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz Republike Hrvatske u Crnu Goru od januara do novembra 2024. iznosio je 346,3 miliona eura, dok je u istom razdoblju 2023. godine iznosio 314,9 miliona eura. Ovaj rast od 31,4 miliona eura, odnosno gotovo 10%, pokazuje pozitivne trendove i rastući potencijal naše privredne saradnje.
Jačanje saradnje u različitim sektorima može doprinijeti privrednom rastu i otvaranju novih poslovnih prilika s obje strane. Važno je poticati investicije i dati podršku novim poslovnim inicijativama koje će dodatno osnažiti ekonomske veze i omogućiti dugoročnu održivost trgovinskih odnosa. Kao susjedne zemlje, imamo značajan potencijal za produbljenje privredne saradnje kroz nove projekte, ulaganja i inovativne oblike partnerstva. U tom kontekstu, dijalog i institucionalna suradnja, ključni su za unaprjeđenje trgovinskih odnosa i osiguranje dugoročnog ekonomskog prosperiteta naših dviju država.
Koje privredne grane vidite kao najperspektivnije za dalji razvoj ekonomske saradnje između Hrvatske i Crne Gore? Takođe, koji su, po Vašem mišljenju, najveći izazovi u daljem razvoju ekonomske saradnje dvije zemlje, i kako ih prevazići?
Mogućnosti za snažniju suradnju postoje u raznim gospodarskim sektorima, poput turizma, energetike i energetske učinkovitosti ali i mnogih drugih. Turizam je, bez sumnje, jedna od najperspektivnijih grana, obzirom na to da obje zemlje dijele Jadransko more, bogatu kulturnu baštinu i dugogodišnju reputaciju atraktivnih turističkih destinacija. Sinergija u promociji, investicije u zajedničke projekte i unaprjeđenje infrastrukture mogu dodatno osnažiti ovaj sektor i omogućiti dugoročan rast.
Značajne mogućnosti leže i u energetici, osobito u području obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti. Hrvatska i Crna Gora mogu intenzivirati saradnju kroz infrastrukturne projekte, razmjenu znanja i ulaganja u zelenu tranziciju, čime bi se osigurala energetska stabilnost i održivost. Još jedan važan sektor je poljoprivreda i prehrambena industrija, gdje vidimo prostor za jačanje razmjene proizvoda, unaprjeđenje standarda i podsticanje investicija u proizvodne kapacitete. Takođe, regionalno povezivanje u lancima snabdijevanja može dodatno osnažiti ove industrije i omogućiti bolju konkurentnost na evropskom tržištu.
Naravno, postoje i izazovi koji zahtijevaju zajednički angažman. Regulatorne prepreke i administrativne procedure često usporavaju poslovne procese i stvaraju dodatne troškove za poduzetnike. U tom smislu, važno je nastaviti s dijalogom između institucija i privrednika kako bi se poslovno okruženje učinilo fleksibilnijim i konkurentnijim. Takođe, različite razine razvijenosti i dostupnosti financiranja mogu uticati na dinamiku ulaganja i realizaciju projekata. Komore mogu odigrati ključnu ulogu u povezivanju preduzetnika, olakšavanju pristupa međunarodnim fondovima te pružanju stručne podrške za lakše prilagođavanje tržišnim uvjetima. Zajedničkim naporima može se produbiti privredna saradnja i koristiti sve dostupne prilike na obostranu korist. Zato će Hrvatska gospodarska komora nastaviti raditi na povezivanju poslovnih zajednica, promovisanju investicija i otvaranju novih prilika za rast i razvoj naših privreda.
Koje su najveće hrvatske investicije u Crnoj Gori, kako finansijski tako i po broju kreiranih radnih mjesta?
Hrvatske investicije u Crnoj Gori značajno su porasle posljednjih godina, posebno u sektorima telekomunikacija, turizma i maloprodaje. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupna ulaganja hrvatskih kompanija u Crnu Goru do kraja 2024. godine iznosila su 324 miliona eura, čime je Crna Gora postala deseta najznačajnija destinacija za hrvatske investitore. Najveća pojedinačna investicija ostvarena je početkom 2017. godine, kada je Hrvatski Telekom preuzeo dionice Crnogorskog Telekoma što je ojačalo prisutnost hrvatskih firmi u crnogorskom telekomunikacionom sektoru i doprinijelo modernizaciji i unapređenju usluga. Poznata su i ulaganja u turističkom sektoru, poput firme Karisma Hotels Adriatic koja je preuzela upravljanje nad resortom Ruža vjetrova u Baru, čime je osnažena saradnja između dviju zemalja u sektoru turizma.
Turistima bi bile zanimljive zajedničke rute poput Dubrovnika, Kotora i Perasta
– Turizam je ključna grana privrede u obje zemlje. Da li vidite mogućnosti za zajedničke inicijative u ovoj oblasti, poput regionalnih turističkih ruta ili zajedničke promocije na trećim tržištima?
Turizam je srž privreda i Hrvatske i Crne Gore, jer obje zemlje nude bogato kulturno naslijeđe, predivnu obalu, netaknutu prirodu i razvijenu infrastrukturu koja već godinama privlači posjetioce. Crna Gora posljednjih godina doživljava turistički procvat, poduprt značajnim infrastrukturnim projektima, čineći je sve privlačnijom luksuznom destinacijom. Blizina primorja i planina omogućava turistima jedinstven spoj koji mnogi prepoznaju kao specifičnu prednost ove regije.
S obzirom na zajedničke resurse, postoji veliki potencijal za kreiranje inicijativa koje bi dodatno ojačale turističku ponudu obje zemlje. Razvijanje regionalnih turističkih ruta koje povezuju kulturno i istorijsko bogate destinacije poput Dubrovnika, Kotora i Perasta može obogatiti iskustvo posjetilaca, povećati broj putovanja između zemalja, te osigurati duže boravke i veću potrošnju gostiju. Takođe, zajednička promocija na tržištima koja su još uvijek neiskorištena i predstavljaju veliki potencijalni bazen za goste, poput Azije, Amerike ili Bliskog Istoka, mogla bi otvoriti vrata novim turistima, promovišući kulturu, istoriju, prirodne ljepote i iznimnu gastronomiju. Još jedna sjajna prilika su zajedničke manifestacije – festivali, sportski događaji i kulturni susreti koji svakako mogu privući posjetioce i dodatno obogatiti ponudu.
Razmjena iskustava i praksi između Hrvatske i Crne Gore takođe igra ključnu ulogu u daljnjem razvoju turizma. Tako je, primjera radi, Hrvatska gospodarska komora u 2023. godini organizovala studijsko putovanje u Crnu Goru za hotelijere i putničke agencije, s ciljem upoznavanja novih destinacija i svjetskim hotelskim brendovima koji još nijesu prisutni u Hrvatskoj. S obzirom na to da je daljnji razvoj premium turizma jedan od glavnih fokusa Sektora za turizam HGK, ovo putovanje bilo je dragocjena prilika za razmjenu iskustava i nadogradnju saradnje s crnogorskim hotelijerima. Kroz ovakve inicijative, Hrvatska i Crna Gora ne samo da mogu ostvariti obostranu korist, već mogu unaprijediti turizam, doprinositi održivom razvoju i jačati naše ekonomske i kulturne veze.
-U kojim još oblastima vidite prostor za zajedničke projekte Hrvatske i Crne Gore?
Hrvatska i Crna Gora imaju značajan potencijal za produbljivanje saradnje kroz zajedničke projekte u više strateških područja. Jedno od ključnih područja je infrastruktura i promet, gdje postoji prostor za saradnju u modernizaciji cestovne i lučke infrastrukture, kao i u razvoju održivih prometnih rješenja. Unapređenje povezanosti može dodatno podstaknuti trgovinsku razmjenu i turističke tokove između dviju zemalja.
Takođe, digitalizacija i tehnološke inovacije predstavljaju važno područje u kojem obje zemlje mogu ostvariti korist. Razmjena znanja, ulaganja u IT sektor te razvoj pametnih rješenja u javnim uslugama mogu doprinijeti digitalnoj transformaciji i povećanju konkurentnosti na regionalnoj razini. U kontekstu održivog razvoja, posebno se ističe zaštita okoline i zelena tranzicija. Projekti u obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti i zaštiti prirodnih resursa mogu doprinijeti gospodarskom rastu uz očuvanje okoliša.
Bojkoti nijesu način za suzbijanje inflacije
-Kako gledate na aktuelne probleme u regionu, sa aktuelnim bojkotom trgovinskih lanaca, i da li mislite da je to uopšte valjan način za suzbijanje inflacije?
Od pandemije i ruske agresije na Ukrajinu na ovamo cijene dobara, posebno hrane znatno su porasle. U Crnoj Gori je cijena hrane porasla 23,2% 2022. godine, te dodatnih 11,3% 2023. Koliko god raduje da su cijene hrane porasle samo 1% prošle godine, razina cijena je znatno više u odnosu na razdoblje prije 2022. godine. Istina, neto plate su 2023. za gotovo 50% veće u Crnoj Gori u odnosu na 2021. godinu, ali kao što je slučaj u Hrvatskoj, znatan rast realnih plata nije jemstvo da potrošači neće osjetiti porast potrošačkih cijena. Koliko god ukupni indeks potrošačkih cijena pokazuje stanje iz svih sektora ekonomije, većina ljudi često kupuje ograničen broj dobara kao što su hljeb, mlijeko, jaja i brašno. Tu su cijene porasle više od ukupnog indeksa cijena u Crnoj Gori i Hrvatskoj, pa ne čudi da su ljudi, osobito oni s nižim primanjima vrlo osjetljivi na inflaciju. Kako u Crnoj Gori 34,9% potrošnje otpada na hranu (u Hrvatskoj je taj postotak 26,7%), uticaj inflacije na raspoloženje potrošača je još veći. Bojkoti, međutim, nijesu način za suzbijanje inflacije. Svako zaustavljanje ekonomske aktivnosti samo šteti privrednim prilikama. Crnu Goru i Hrvatsku karakterišu snažan rast lične potrošnje i plata proteklih nekoliko godina pa ne treba čuditi da je inflacija povišena. Rješenje za suzbijanje inflatornih kretanja leži u otkrivanju uskih grla u lancima snabdijevanja, smanjenju administrativnih prepreka poslovanju te mjerama monetarnih vlasti s ciljem ublažavanja rasta kredita za ličnu potrošnju.
-Hrvatska je članica EU i dio jedinstvenog evropskog tržišta. Koje su ključne koristi koje su hrvatske firme imale od članstva i na koji način bi Crna Gora mogla da se pripremi kako bi maksimalno iskoristila te benefite u budućnosti?
Crna Gora je zapravo izvrstan primjer zašto bi zemlje iz regije trebale težiti članstvu Evropske unije, odnosno zašto Hrvatska snažno podupire ulazak cijele regiju u EU. Naime, Crna Gora je 1998. samoinicijativno uvela njemačku marku pa euro kao službenu valutu, doduše bez pristupa mehanizmima Bundesbanke, odnosno Evropske centralne banke. Odmah je inflacija pala u odnosu na Srbiju, te je uvođenjem eura otklonjen element kursnog rizika u poslovanju. U to je vrijeme Srbija još uvijek imala politiku klizećeg deviznog kursa što je doprinijelo povišenoj inflaciji. Ipak, euro sam po sebi nije donio rezultate u smislu povećanja robnog izvoza i nešto ravnopravnijih odnosa u robnoj razmjeni. Za takav ishod potrebno je priključiti se Evropskoj uniji, odnosno postati punopravni član zajedničkog tržišta. Hrvatski robni izvoz udvostručio se u prvih deset godina članstva u Europskoj uniji. Ključ hrvatskog iskustva s EU je da se nijesmo zadovoljili samim ulaskom u EU, već učinili sve kako bismo se, što je ranije moguće, priključili euro području i Schengenskom prostoru, što smo ostvarili početkom 2023. godine. Danas imamo A- kreditni rating s pozitivnim izgledima na temelju svega navedenog. Naše članice uživaju u izravnim koristima spomenutih evropskih integracija, prvenstveno niže cijene finansiranja, te daleko stabilnijih makroekonomskih uslova u Hrvatskoj.
Takođe, decenijama problematična hrvatska fiskalna politika svedena je unutar ograničenja kojeg propisuju Maastrichtski kriterijumi. Naime, budžetski deficit je ispod 3% BDP-a, te je javni dug ispod 60% BDP-a. Ulazak u Schengenski prostor smanjio je troškove poslovanja naših špeditera i logističara za najmanje 100 miliona eura godišnje te svjedočimo povećanom interesu inostranih ulagača za Hrvatsku i to ne samo u turizmu i logistici, već i u proizvodnim djelatnostima.
Kada je riječ o crnogorskom putu prema EU, važno je poznavati vlastite prednosti, a pogotovo objektivne strukturne realnosti, to je uostalom put kojeg je prošla i Hrvatska. U crnogorskom kontekstu te strukturne realnosti su uska industrijska baza zbog činjenice da je izvan nikšićkog i podgoričkog polja malo ravnog, neplaninskog prostora; malo domaće tržište, udaljenost od najvećih evropskih tržišta izuzev Italije i relativna prometna nepovezanost u smjeru istok-zapad u odnosu na smjer sjever-jug. Važno je da je Crna Gora bude otvorena sama sa sobom oko strukturnih realnosti ekonomije, jer će tako kvalitetnije pripremiti razne inicijative prema Evropskoj komisiji u domenu kohezione politike, odnosno vjerodostojno argumentovati Briselu potrebe za pomoć iz EU fondova. S druge strane, potencijal za povećanu proizvodnju struje, te ekonomiju baziranu na uslugama gdje ulaskom u EU možete očekivati još snažniji domaći finansijski sektor, vjerujem da su glavne prednosti Crne Gore.
-Kako ocjenjujete saradnju privrednih komora dvije zemlje? Na koji način komore mogu dodatno doprinijeti unaprjeđenju ekonomskih odnosa?
Saradnja između Hrvatske gospodarske komore i Privredne komore Crne Gore dugotrajna je i izuzetno kvalitetna, te kontinuirano doprinosi jačanju privrednih odnosa između naših zemalja. Kroz niz zajedničkih aktivnosti, poput poslovnih foruma, bilateralnih susreta i sektorskih konferencija, omogućujemo firmama iz Hrvatske i Crne Gore bolje povezivanje, razmjenu iskustava te identifikovanje novih poslovnih prilika. Naša komora uvijek je otvorena za inicijative koje doprinose unaprjeđenju ekonomskih veza i stvaranju povoljnog poslovnog okruženja.
Kako bismo dodatno osnažili privrednu saradnju, komore mogu odigrati još značajniju ulogu u pružanju podrške malim i srednjim poduzećima. Kroz edukacije, savjetovanja i olakšavanje pristupa međunarodnim fondovima, možemo pomoći preduzetnicima da lakše prošire svoje poslovanje i osiguraju dugoročnu stabilnost. Takođe, kroz dijalog s institucijama obje zemlje, možemo raditi na uklanjanju administrativnih i regulatornih prepreka koje otežavaju poslovanje. Naša zajednička budućnost temelji se na saradnji, inovacijama i jačanju ekonomskih veza, a komore su tu da budu ključan partner u tom procesu.
(bankar.me)
Foto: vlasništvo Hrvatske gospodarske komore
