Cijene stanova u Beogradu su, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, do aprila mjeseca porasle za 5,31 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Međutim, agenti za nekretnine kažu da su cijene skočile još prije godinu dana i da se od tada drže, iako stanove gotovo niko ne kupuje već mjesecima. Uprkos izuzetno visokim cijenama, u Beogradu i dalje ima naselja u kojima kvadrat košta od 2.000 do 2.500 eura.
Talas kupovine stanova u Beogradu, koji je uticao i na rast cijena, dogodio se kada je veliki broj građana Rusije došao u Srbiju. Do prošle godine cijene su konstantno rasle, a kupovina je opadala, kažu podaci sa terena.
„Cijene stanova u Beogradu su nerealne za budžet koji građani imaju i za situaciju u kojoj se naše društvo nalazi, a koja je vrlo nestabilna. One su prošle godine skočile i stoje od tada. Kad su Rusi došli, svašta se prodavalo i izdavalo, ali sad stoji već mjesecima. Kad cijene jednom skoče, teško se vraćaju, odnosno spuštaju. U pojedinim dijelovima grada stanovi su i po pola miliona eura, pa ko to danas može da plati? A ovi što imaju novac, investiraju ga u nekretnine u Dubaiju, ovdje neće niko više da rizikuje“, objašnjava za Nova.rs Katarina Lazarević, agentkinja za nekretnine.
Zahtjev za upis nepokretnosti u katastar podnose advokati
Prema riječima agenta, ali i oglasima za prodaju stanova, najskuplje nekretnine su u Beogradu na vodi, Vračaru, Novom Beogradu.
„Ljudi danas ne mogu ili neće da daju pola miliona eura za stan. Najjeftinije je, a i najbolje se prodaju stanovi u naseljima Medaković, Veljko Vlahović, Braća Jerković, Višnjička banja. Tamo se cijene kvadrata kreću oko 2.000 do 2.500 eura, ali sve mora da bude uknjiženo. Najskuplja je novogradnja u Beogradu na vodi, na Vračaru, Dorćolu, Novom Beogradu, gdje su cijene od 4.000 do 5.500 eura po kvadratu. Cijene garaža su takođe previsoke, kreću se od 35.000 eura pa naviše. Kod novogradnje, međutim, nema spuštanja cijena, na to investitori nijesu spremni“, objašnjava naša sagovornica.
Specifični kupci u Beogradu na vodi
„Beograd na vodi se nekad radio u tri smjene, sad samo u jednoj“: Stručnjaci objašnjavaju zašto cijene nekretnina ne padaju iako samo u Beogradu ima 10.000 praznih stanova
„Skupi stanovi u Beogradu na vodi su se jedno vrijeme dobro prodavali, a sve u izgradnji, iako većina nije uknjižena. Tamo su specifični kupci, uglavnom iz dijaspore ili poslovni ljudi koji su u poslu sa firmom ‘Beograd na vodi’. Oni koji su im radili struju, drvenariju i slično, kao kompenzaciju dobijali su stan. Međutim, sad je i tamo sve stalo“, naglašava Lazarević.
Inače, u Beogradu na vodi cijena kvadrata ide i do 10.000 eura. Naime, jedan od luksuznih stanova košta 1.900.000 eura, a prostire se na 190 kvadrata.
Međutim, kad investitori shvate da većinu ovih stanova ne mogu da prodaju, pokušavaju da ih izdaju.
„Mada je i izdavanje stanova u posljednje vrijeme teško. Sve se umrtvilo, a ko će u ovoj političkoj situaciji bilo šta da kupuje. Stanove kupuju samo oni kojima je neophodno. Političari i bogati sloj stanovništva su se povukli. Cijene su inicijalno otišle u nebo i teško ih je vratiti u normalu, a investitori koji drže visoke cijene imaju prazne zgrade“, kaže agentkinja.
Katastar u kvaru
S obzirom na to da Katastar nepokretnosti ne radi više od mjesec dana, ističe ona, pitanje je šta će biti sa stanovima.
„Ovaj haos sa Katastrom će se sigurno odraziti na tržište nekretnina. Ne radimo normalno više od mjesec dana, neshvatljivo je da sve stoji. Kako možemo da očekujemo bilo šta na tržištu kad nema uopšte prometa.“
Sudeći po oglasima za prodaju stanova, prosječna cijena kvadrata na Vračaru kreće se oko 3.500 do 4.000 eura. Na Starom gradu je oko 5.000 do 5.500 eura. Na Voždovcu cijene kvadrata su nešto niže – od 2.800 do 3.800, dok je slično i na Savskom vencu, gdje su cijene kvadrata oko 3.300 eura.
Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, koji inače navodi da su cijene stanova u prvom tromjesečju godine porasle za 5,31 odsto u odnosu na isti period prošle godine, cijene u „starogradnji“ su na nivou Srbije porasle za 5,17 odsto. Novogradnja, odnosno kupovina od investitora, imala je veći međugodišnji rast od 5,55 odsto. Tokom prvog kvartala 2025. broj ugovora kojima su prometovani stanovi iznosio je, prema podacima RGZ-a, 11.293, odnosno 7,2 odsto više nego lane, uz ukupnu vrijednost od 1,028 milijardi eura ili 21,8 odsto više nego prošle godine.
