• Ako se fokusiramo na bankarstvo, AIK je bila prva banka iz Srbije koja je iskoračila na tržište EU. Ali kada pogledamo regionalni nivo, još nemamo pravu regionalnu banku. Kako izgleda vaša strategija kada je u pitanju razvoj bankarskog sektora?

Ako se ukaže dobra prilika u Bugarskoj ili Rumuniji, mogli bismo to da pogledamo, ali nam je primarni fokus tržište bivše Jugoslavije. Cilj nam je da za pet do sedam godina postanemo jedna od top tri banke na svakom od tih tržišta. Kako stvari stoje, idemo ka tome. U Crnoj Gori smo sa Hipotekarnom bankom postali banka broj dva, u Srbiji sa akvizicijom Eurobanke smo banka broj tri, u Sloveniji smo četvrti ili peti. Tu nam fali Hrvatska, Sjeverna Makedonija i BiH, ali se nadam da ćemo uspjeti.

• Zašto je regionu potrebna jedna takva banka?

Mi sa ovih podneblja se malo bolje razumijemo nego kada se radi o strancima. Ne želim nikog da potcijenim, ima sjajnih stranih banaka koje su ovdje veoma uspješne. Ali mi smo svi bili, ne tako davno, jedna država. Vjerujem da bi jedna regionalna banka mogla da ima tu prednost jer bolje razumije svoje klijente.

Investicioni ciklus od oko tri milijarde eura

• MK grupa planira novi investicioni ciklus do 2028. godine od oko 1,6 milijardi eura. U šta konkretno ulažete?

Ukupan iznos investicija je nešto ispod tri milijarde eura, od čega se oko dvije trećine odnosi na bankarstvo i energetiku, a jedna trećina na hotele i agrar. U bankarstvu planiramo kombinaciju organskog rasta i vjerujemo da će biti prilika za akviziciju određenih banaka u naredne dvije-tri godine. Sličan plan je i za agrar – organske investicije i kupovina dodatnih firmi.

• Da li sada posmatrate region i gledate šta biste mogli da kupite?

Uvijek, to je u našem DNK. Naš menadžment za svaki sektor ima svake sedmice barem po jedan prijedlog na stolu za neku akviziciju koja se ozbiljno razmatra. To je uspjeh kompanije. Naravno, ne reagujemo na svaku, ali gledamo šta ima smisla za nas. Nekad je bolje neke godine prespavati, sačuvati likvidnost i biti spremniji za naredni period.

• U Inđiji je 2020. otvoren istraživačko-razvojni centar Sunoku, kao prvi privatni centar u oblasti agrara u Srbiji. Sunoku planira izgradnju fabrike alkohola Sunal u Kovačici koja treba da bude završena do kraja 2025. Da li će biti gotova u roku i kako se taj projekat uklapa u širu strategiju razvoja Srbije?

Istraživački centar je nastao kada nam se poslije mnogo godina vratila trulež korijena šećerne repe. Imali smo katastrofalne prinose i generalno lošu godinu. Nisam dobio konkretne odgovore od naučnika zašto se to desilo. Zato sam odlučio da pokrenemo naučni centar. Oko 70 odsto troška Sunoka je šećerna repa i mi od toga živimo. Bez te sirovine nemamo proizvod. U taj centar uložili smo 1,5 miliona eura i zaposlili smo mlade naučnike. Do sada smo svake godine imali rast u prinosima repe i ne mislim da je to slučajno.

• Kakvi su planovi sa Sunalom u Kovačici?

Plan je da u oktobru ili novembru krenemo sa proizvodnjom alkohola u Sunalu. Srbija je neto uvoznik alkohola, potrošimo oko 15 miliona litara godišnje, a proizvedemo oko sedam ili osam miliona litara. Izgradnjom Sunala i kapaciteta od 30 miliona litara Srbija će prvi put postati neto izvoznik alkohola. Ideja je da iz Sunala zadovoljimo sve potrebe domaćeg tržišta i regiona i da budemo glavni snabdjevač alkohola cijelog regiona.

Takođe, fabrika ima mogućnost da proizvodi i bioetanol. Tako da se nadamo da će, ako zakoni dozvole, NIS imati potrebe da miješa bioetanol. Kovačica je blizu Pančeva, što je strateški dobro i, po meni, benefit za državu.

• Koliko je značajno ulaganje u obnovljive izvore energije, posebno kada se radi o konkurentnosti u regionu?

Izuzetno. Energetika zauzima oko trećinu sredstava u tom petogodišnjem planu kompanije. Naša odgovornost je da odradimo kvalitetnu energetsku transformaciju. Srbija i ide u tom smjeru, da postane samoodrživa iz ovih izvora energije. MK ima taj plan za jedan gigavat instaliranog kapaciteta u Srbiji, što je oko 1,5 milijardi eura investicija. Očekujemo do kraja prvog kvartala 2026. godine pola gigavata na mreži, a drugu polovinu do 2028. godine.

• Zadužbina Miodraga Kostića Palata nauke je prvi centar za istraživanje i popularizaciju nauke u Srbiji. Koliko je značajna saradnja nauke i privrede?

Moraju da sarađuju da bi se jedno društvo kretalo naprijed. Ako nema inovacija, društvo propada. Ako ne gledamo u Ameriku ili Kinu, ne trudimo se da inoviramo, onda izumiremo. Važnost saradnje između nauke i privrede je ključna. Tako je nastala ova zadužbina. Jedna stvar u koju je vjerovao moj otac jeste znanje. Uvijek je ponavljao da vam jedino znanje niko ne može oduzeti. Elektrotehnički fakultet u Beogradu je jedan od najelitnijih u Srbiji. Nama je čast i privilegija da su htjeli da dođu u Palatu nauke i otvore 19 laboratorija u kojima se bave naučno-istraživačkim radom. Ideja je da ovdje postoji jedna kancelarija za privredu koja će blisko sarađivati sa ETF-om.

Izvor: Bloomberg Adria