Podaci Centralne banke Crne Gore pokazuju da građani u domaćim bankama drže rekordne iznose štednje. Ukupni depoziti u crnogorskim bankama dostigli su 5,89 milijardi eura, dok su crnogorski građani u bankama, na kraju avgusra ove godine, držali 2,26 milijardi eura. Podaci pokazuju da je od ukupnih depozita građana oročeno svega 385 miliona ili 17 odsto, a ostalo su depoziti po viđenju. Iako su za 12 mjeseci ukupni depoziti građana povećani za 300 miliona, oročeni depoziti povećani su za svega tri odsto.

Ovaj rast depozita odvija se uprkos visokoj inflaciji, rastu cijena nekretnina i slaboj ponudi alternativnih ulaganja. Istovremeno, kamate na štednju i dalje su simbolične, pa se značajan dio te imovine realno „topi“ iz mjeseca u mjesec, dok istovremeno gotovo sve klase investicione imovine — od zlata i dionica do kriptovaluta — globalno bilježe snažne dobitke. Još je alarmantnija činjenica da je većina štednje neoročena, čime građani praktično ne ostvaruju nikakav povrat. Dok građani biraju sigurnost klasičnih depozita, realna vrijednost njihove imovine sistemsi opada, a istovremeno propuštaju mogućnost da taj novac „radi za njih“ kroz druge, često znatno isplativije opcije.

Istovremeno, angažman građana na domaćem tržištu kapitala i u državnim obveznicama ostaje ograničen. Tržište kapitala u Crnoj Gori je i dalje plitko, prometi su skromni, a domaće kompanije teško dolaze do svježeg kapitala mimo bankarskog sektora. Upravo zato se sve češće postavlja pitanje — može li makar dio te „uspavane štednje“ biti usmjeren ka investicijama koje bi donijele korist i građanima i ekonomiji u cjelini?

U trenutku kada inflacija „pojede“ značajan dio realne vrijednosti depozita, a svjetska tržišta nude visoke prinose, odluka građana da drže novac na računima postaje ne samo konzervativna, već i skupa. Primjer regiona, gdje se godišnje gube milijarde eura zbog neaktivne štednje, pokazuje koliki je potencijal neiskorišćen i u Crnoj Gori — i otvara važnu raspravu o finansijskoj pismenosti, alternativama bankarskim depozitima i ulozi države i tržišta kapitala u mobilizaciji domaćih resursa.

Predsjednik Komisije za tržište kapitala Željko Drinčić kaže da je učešće građana u investicionim instrumentima i dalje minimalno, ali da tržište kapitala ima ogroman prostor za rast i razvoj. Kako navodi, trenutno se vrlo mali procenat ukupne finansijske imovine građana nalazi u investicionim instrumentima na crnogorskom tržištu kapitala. Dominantan dio sredstava građana i dalje je oročen ili čuvan na štednim računima u bankama.

“Precizna agregirana statistika za učešće domaćinstava u berzanskim i fondovskim ulaganjima još uvijek nije razvijena, ali raspoloživi podaci govore u prilog činjenici da tržište kapitala nije dovoljno prepoznato kao opcija za investiranje. Ovo je i signal koliko je važno dodatno raditi na edukaciji, regulativi i razvoju novih proizvoda koji bi motivisali građane da aktivnije upravljaju svojom imovinom”, kaže Drinčić za Bankar.

Dostupne opcije i ograničeno interesovanje

Građanima su danas dostupne različite mogućnosti ulaganja – od državnih obveznica, koje se izdaju redovno i predstavljaju siguran oblik ulaganja, preko akcija kompanija koje kotiraju na berzi, pa do investicionih fondova koji omogućavaju diverzifikaciju rizika i profesionalno upravljanje imovinom. Pored domaćih instrumenata, građani putem investicionih posrednika i digitalnih platformi mogu da pristupe i regionalnim ili međunarodnim tržištima kapitala.

Ipak, uprkos širokom spektru dostupnih opcija, stepen iskorišćenosti ovih mogućnosti i dalje je skroman. Drinčić objašnjava da glavni razlozi leže u ograničenom poznavanju funkcionisanja tržišta kapitala, nedovoljnom razumijevanju koristi dugoročnog ulaganja, kao i u percepciji da su ovakvi oblici investiranja rizični, kompleksni ili namijenjeni isključivo profesionalnim investitorima.

Komisija za tržište kapitala, naglašava on, prepoznaje kao svoj prioritet da kroz regulatorne aktivnosti, javnu edukaciju i razvoj novih instrumenata učini tržište dostupnijim, razumljivijim i sigurnijim za građane.

„Kroz jačanje transparentnosti, digitalizaciju procesa i edukativne programe, naš cilj je da ulaganje postane prepoznato kao prilika za dugoročno stvaranje vrijednosti i doprinos razvoju domaće ekonomije“, kazao je Drinčić.

Državne obveznice privlače pažnju građana

Predsjednik Komisije navodi da među građanima postoji interesovanje za ulaganja, ali da je ono najizraženije kod državnih obveznica. Ove emisije, kaže, percipiraju se kao pouzdani i stabilni investicioni instrumenti sa jasno definisanim rokom dospijeća i niskim rizikom.

„Ovakve emisije često izazivaju značajnu pažnju građana, jer predstavljaju jednostavnu priliku da na siguran način ulože svoju štednju“, kaže on.

S druge strane, interesovanje za akcije domaćih kompanija i dalje je na niskom nivou. Ključni razlog, kako pojašnjava, jeste ograničen broj javnih ponuda i niska aktivnost na primarnom tržištu kapitala, što ostavlja malo prostora građanima da učestvuju u vlasničkim ulaganjima u poznate domaće brendove i kompanije.

Drinčić vjeruje da bi se interes građana značajno povećao ukoliko bi se na tržištu pojavilo više emisija akcija kvalitetnih i transparentnih domaćih kompanija, posebno iz sektora koji su građanima bliski i lako razumljivi, poput energetike, turizma, prehrambene industrije i telekomunikacija. Uz adekvatnu edukaciju i jasno predstavljene benefite takvih ulaganja, dodaje, građani bi sve više prepoznavali mogućnosti koje tržište kapitala nudi i uključivali se kao aktivni investitori u njegov razvoj.

Finansijska pismenost i nova generacija investitora

Prema njegovim riječima, nivo finansijske pismenosti u Crnoj Gori i dalje je ispod prosjeka Evropske unije, što potvrđuju brojna međunarodna i nacionalna istraživanja. Građani često ne prave jasnu razliku između štednje i investiranja, a pojam „ulaganje“ se i dalje, navodi, nerijetko vezuje za rizične šeme, brze zarade ili nesigurne poduhvate, umjesto za strukturirane, regulisane i dugoročno održive finansijske instrumente.

„Uz to, prisutan je i nedostatak povjerenja u tržište kapitala, kao i ograničeno razumijevanje osnovnih pojmova kao što su diverzifikacija, prinos, rizik ili vremenski horizont ulaganja“, kaže Drinčić.

Ipak, ističe da postoje snažni razlozi za optimizam.

„Primjećujemo sve izraženije interesovanje mlađih generacija za teme ličnih finansija, investiranja i odgovornog upravljanja novcem. Djeca i mladi pokazuju znatiželju, otvorenost i spremnost da usvajaju nova znanja, naročito kada im se pristupi na savremen, interaktivan i njima blizak način.“

Taj trend, kaže, potvrđuje i veliki odziv na edukativne radionice koje Komisija sprovodi u saradnji sa školama i univerzitetima širom Crne Gore, kao i aktivno učešće učenika i studenata na takmičenjima i mentorisanim programima.

„Komisija već godinama sprovodi sveobuhvatan program finansijskog obrazovanja, od osnovaca do studenata, u cilju stvaranja generacija koje će biti osnažene znanjem, a time i spremnije da donose informisane finansijske odluke. Vjerujemo da ulaganje u obrazovanje danas gradi snažnije tržište kapitala i ekonomiju u budućnosti“, kazao je Drinčić.

Podsticaji za ulaganje

Kada je riječ o mjerama koje bi motivisale građane da aktivnije ulažu, Drinčić naglašava da je neophodno povećanje ponude kvalitetnih investicionih proizvoda, posebno onih koji su jednostavni, razumljivi i dostupni širem građanstvu.
Istovremeno, kaže, uvođenje poreskih olakšica ili stimulansa za dugoročna ulaganja, poput onih kroz penzione ili investicione fondove, moglo bi dodatno podstaći interesovanje građana.

„Važan segment predstavlja i digitalizacija procesa ulaganja, kako bi investiranje postalo brže, jednostavnije i pristupačnije. Uz to, neophodno je sprovođenje kontinuiranih kampanja javne edukacije i uvođenje tema iz oblasti tržišta kapitala u formalno obrazovanje, kako bi građani razvili povjerenje i razumijevanje tržišta“, navodi on.

Konačno, dodaje, jačanje povjerenja kroz stabilnu i transparentnu regulativu, uz efikasan nadzor i aktivniji pristup svih aktera – od regulatora i privrede do obrazovnog sistema – ključni su preduslovi da investiranje postane prirodan i odgovoran izbor građana.

Aktiviranje štednje kao pokretač ekonomije

Drinčić smatra da bi aktiviranje čak i manjeg dijela štednje građana kroz investicione kanale imalo snažan i višestruki efekat na crnogorsku ekonomiju. Takvo ulaganje, objašnjava, otvorilo bi više dugoročnih izvora finansiranja za domaće kompanije, smanjilo njihovu zavisnost od tradicionalnih bankarskih kredita i podstaklo razvoj tržišno orijentisanih modela rasta.

„Takav kapital bi omogućio preduzećima, naročito iz sektora malih i srednjih preduzeća, da investiraju u inovacije, nove tehnologije i širenje poslovanja“, navodi.

Istovremeno, povećanje broja aktivnih investitora doprinosi većoj likvidnosti i stabilnosti tržišta kapitala, što dodatno jača investicionu klimu i povjerenje svih učesnika.

„Kada se sredstva građana strateški usmjere ka domaćim investicionim fondovima, obveznicama i akcijama, ta štednja postaje više od pasivne rezerve — postaje pokretač ekonomskog razvoja“, kaže Drinčić.

Ulaganjem u domaće kompanije, dodaje, građani ostvaruju potencijalni finansijski prinos i direktno učestvuju u stvaranju vrijednosti u svojoj zemlji. „Na taj način investiranje postaje i oblik ekonomske odgovornosti i partnerstva između građana i privrede.“

Makroekonomski efekti ulaganja

Kao završnu poruku, Drinčić naglašava da bi diversifikacija izvora finansiranja putem tržišta kapitala doprinijela većoj makroekonomskoj stabilnosti Crne Gore.

„Kada sve veći broj građana odluči da uloži u domaće kompanije, smanjuje se potreba za eksternim zaduživanjem, što direktno utiče na otpornost ekonomije na globalne krize i spoljne šokove“, kaže on.

Osnaživanje investicija iznutra, mobilisanjem domaće štednje, prema njegovim riječima, otvara prostor za ubrzan tehnološki razvoj, podršku inovacijama i sprovođenje zelene tranzicije, posebno u sektorima koji zahtijevaju dugoročna ulaganja.

„Takav razvojni pravac doprinosi stvaranju održive i samoodržive ekonomije, u kojoj građani imaju aktivnu ulogu, sa jedne strane kao potrošači, a sa druge strane kao suinvestitori u budućnost zemlje. Kroz strateško jačanje tržišta kapitala stvaramo temelje za dinamičniju, nezavisniju i konkurentniju ekonomiju, onu koja svoju snagu crpi iz povjerenja i zajedničke vizije razvoja“, zaključio je Drinčić.