Zemlje regiona već gotovo tri decenije kroče putem samostalnosti i razvijaju sopstvene ekonomije, ali i nakon toliko godina osnovna struktura zaposlenosti ostala je u zemljama bivše Jugoslavije iznenađujuće slična.
Podaci bonitetne kuće CompanyWall pokazuju da je i dalje najviše zaposlenih u trgovini na malo i veliko, ali i u industriji i uslužnom sektoru. Zanimljivo je da svaka zemlja, s obzirom na svoj položaj u regionu, ali i šire, pokazuje određene specifičnosti.
Slovenija, zemlja koja je prva postala ravnopravna članica Evropske unije, danas najviše zapošljava u djelatnosti cestovnog teretnog prevoza. Ta djelatnost ključna je za Sloveniju i doživjela je značajan procvat od ulaska zemlje u EU 2004. godine.
Udio međunarodnog prometa je značajan. Danas ova djelatnost zapošljava 22.541 radnika, a trend rasta bilježi se svake godine: 2024. u poređenju s 2019. godinom indeks rasta iznosi 3,7 odsto. Udio zaposlenih u cestovnom teretnom prevozu u ukupnom broju zaposlenih u Sloveniji je oko četiri odsto.
No, posljednjih godina i ova djelatnost suočava se sa sve većim regulatornim zahtjevima, kao i opterećenjima koja nameće država, pa je upitno kojom će dinamikom rasti zaposlenost u narednim godinama.
Druga po brojnosti zaposlenih je trgovina, i to djelatnost nespecijalizovane trgovine hranom, pićem i duvanom, koja zapošljava 22.474 radnika. Slovenija je zemlja u kojoj dominiraju usluge, a posljednjih godina bilježi se i snažan rast zapošljavanja u sektoru finansija i IT-a.
Izuzetno je snažna i djelatnost izgradnje stambenih i nestambenih objekata, nakon čega po brojnosti slijedi djelatnost privremenog zapošljavanja i ostale usluge ljudskih resursa, pa proizvodnja farmaceutskih preparata.
Zanimljivo je koje djelatnosti bilježe trend rasta zapošljavanja, jer to pokazuje koje su grane privrede doživjele snažan razvoj pod uticajem ulaganja iz fondova EU. To su proizvodnja jabučnih i drugih fermentisanih sokova, proizvodnja i konzerviranje ribe, rakova i mekušaca, izgradnja mostova, proizvodnja rafinisanih naftnih proizvoda i proizvoda iz fosilnih goriva, te smještaj za starije i osobe sa invaliditetom. Stanovništvo Evrope stari, pa je potreba za zapošljavanjem u ovom sektoru posljednjih godina značajno porasla.
Agencije za prevoz putnika bilježe pad zaposlenih, kao i djelatnost strukovnih udruženja, arhitektonsko i urbanističko planiranje, popravka i održavanje motornih vozila te proizvodnja satova.
Hrvatska – po zapošljavanju prednjači trgovina
Hrvatska je zemlja u kojoj se snažno razvila trgovina: djelatnost nespecijalizovane trgovine na malo pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima zapošljavala je 2024. godine 54.214 radnika, što čini oko pet odsto ukupne zaposlenosti.
Kao i u Sloveniji, među vodećim djelatnostima su građenje stambenih i nestambenih objekata, zatim trgovina na veliko, pa hoteli i sličan smještaj.
Među pet najvažnijih djelatnosti po broju zaposlenih nalazi se i računalno programiranje, koje danas zapošljava oko dva odsto radne snage u Hrvatskoj.
U posljednjih nekoliko godina značajan rast zaposlenosti bilježi sektor pripreme i posluživanja hrane, koji ima izražen sezonski karakter, kao i uzgoj agruma. Hrvatska je u nekim vrstama agruma samodovoljna, pa dio proizvodnje završava i u izvozu.
Rast zaposlenosti bilježe i djelatnosti vađenja sirove nafte, upravljanja fondovima, kao i regulisanja javnih usluga u zdravstvu, obrazovanju i kulturi.
Pad broja zaposlenih zabilježen je u agencijama za oglašavanje, proizvodnji mašina za metalurgiju, agencijama za privremeno zapošljavanje, fasaderskim radovima i pomoćnim uslugama u šumarstvu.
Srbija – dominantne trgovina i industrija
Kao i u ostatku regiona, i u Srbiji najviše zaposlenih radi u trgovini, posebno u maloprodaji. Kada se tome doda i veleprodaja, udio zaposlenih u trgovini dostiže oko sedam odsto ukupne zaposlenosti.
Pored trgovine, značajan broj radnika zaposlen je u proizvodnji električne i elektronske opreme za motorna vozila, IT sektoru, kao i u ugostiteljstvu.
Najveći rast zaposlenosti zabilježen je u djelatnostima vezanim za trgovinu energentima i industrijskim sirovinama, kao i u sektorima povezanim sa istraživanjem i eksploatacijom ruda.
Raste i broj zaposlenih u medijskom sektoru i IT uslugama, dok pad bilježe agencije za zapošljavanje, proizvodnja baterija i pojedine industrijske djelatnosti.
Bosna i Hercegovina – bolnice vode po zapošljavanju
Za razliku od drugih zemalja regiona, u Bosni i Hercegovini najveći broj zaposlenih je u djelatnosti bolnica, gdje radi gotovo pet odsto ukupne radne snage.
Maloprodaja i veleprodaja takođe imaju značajan udio i zajedno zapošljavaju oko šest odsto radnika.
Među vodećim djelatnostima nalaze se i opšta medicinska praksa te proizvodnja električne energije, koja bilježi rast zahvaljujući ulaganjima privatnog kapitala.
Građevinarstvo takođe bilježi snažan rast, posebno u segmentu elektroinstalacija, vodovoda i plinskih instalacija.
Rast zaposlenosti zabilježen je i u proizvodnji masti i ulja, kao i u djelatnostima opremanja stambenih objekata.
S druge strane, pad zaposlenosti prisutan je u proizvodnji škroba, filmskoj i TV industriji, savjetodavnim uslugama i proizvodnji željezničkih vozila, što ukazuje na strukturne promjene u ekonomiji.
(Izvor: Financije.hr)
