Ni tri godine od početka buma vještačke inteligencije (AI), Wall Street nije načisto da li će AI previše poremetiti stvari ili neće ispuniti obećanja.

Ova tehnologija, koja je u početku povezivana sa davanjem kratkih i upečatljivih odgovora na četbotovima poput ChatGPT-ja, razvila se toliko da sada obavlja važnije zadatke – ubrzava onlajn istraživanja, kreira prezentacije, uređuje video-snimke i piše softverski kod ili uklanja greške iz njega.

Vodeće kompanije koje razvijaju AI utrkuju se kako bi uvele svoje alate u što više sektora, uključujući finansijske i pravne usluge, i time ugrožavaju tradicionalne softverske provajdere koji trenutno opslužuju ova tržišta.

Ipak, iako se AI stalno unapređuje i ima sve više korisnika u sektoru biznisa, ni danas nije jasno da li će finansijski dobitak nadoknaditi ogromne troškove razvoja ovih usluga. Velike tehnološke kompanije i neki vodeći AI startapovi planiraju da potroše milijarde, ako ne i bilione dolara, na čipove, data centre, struju i stručni kadar kako bi podržali svoje ambicije.

Ovo se odražava ne samo na nekoliko vodećih AI developera, već i na sve veći broj velikih tehnoloških kompanija, investitore u data centre, provajdere električne energije i finansijske firme koje sve više ulažu u njihov uspjeh. To bi čak moglo uticati na pravac kojim će se razvijati američka ekonomija, jer, prema nekim procjenama, ulaganje u data centre značajno doprinosi rastu.

Koji je novi poslovni model za AI

Mnogi vodeći AI developeri usredsredili su se na prodaju mjesečnih pretplata, sa cijenama koje se mogu kretati i do nekoliko stotina dolara mjesečno za najmoćnije modele. Neki developeri, poput vlasnika ChatGPT-ja, kompanije OpenAI, otvoreno su razmatrali mogućnost da jednog dana naplaćuju i hiljade dolara za najnaprednije AI sisteme, ali to još nijesu učinili.

AI kompanije pokušavaju da uvjere poslovne lidere da prihvate i plate njihovu tehnologiju. Već su postigli određeni uspjeh sa alatima koji mogu pojednostaviti programiranje, a sada rade na tome da se nametnu i u sektorima zdravstvene zaštite, bioloških i medicinskih nauka, finansijskih usluga i drugim profesijama.

Kompanija OpenAI je takođe počela da testira oglašavanje kod određenih korisnika, primijenivši pristup koji društvene mreže već dugo koriste kako bi im usluge bile besplatne. Ovaj potez predstavlja svojevrsnu promjenu kursa za kompaniju – izvršni direktor Sam Altman je ranije rekao da je oglašavanje „posljednje sredstvo“ kome bi pribjegao – i nagovještava da raste pritisak da se prihodi povećaju pred mogući izlazak na berzu.

Konkurentski AI startap Anthropic PBC kritikovao je OpenAI zbog kampanje sa oglasima tokom finala američkog fudbala, Super Bowla, 8. februara. Ipak, postoje naznake da je i Anthropic pod pritiskom da iskoristi načine za zaradu koje bi ranije možda izbjegavao. U objavi na blogu od 24. februara, ova kompanija je navela da više neće odlagati razvoj AI usluga koje bi mogle biti opasne ako bi njihova konkurentnost bila dovedena u pitanje.

Da li AI već donosi novac

Baza korisnika AI-ja brzo raste kako ljudi počinju da ovu tehnologiju sve više koriste u svakodnevnom životu. ChatGPT kompanije OpenAI je od kraja februara tokom sedmice koristilo više od 900 miliona ljudi. Googleova aplikacija Gemini imala je više od 750 miliona korisnika mjesečno, što je rast u odnosu na maj 2025. kada je imala 400 miliona prijavljenih korisnika.

OpenAI i Anthropic su objavili značajan rast prodaje. Godišnji prihod OpenAI-ja je u 2025. premašio 20 milijardi dolara, u odnosu na oko šest milijardi u prethodnoj godini, navela je finansijska direktorka Sarah Friar. Anthropic je na putu da ostvari godišnji prihod od skoro 20 milijardi dolara, prema projekciji zasnovanoj na trenutnim rezultatima, rekli su za Bloomberg u martu izvori upoznati sa situacijom.

Kada bi se sve ovo moglo isplatiti

Iako prihodi rastu, troškovi se brzo uvećavaju. Za održavanje velikih jezičkih modela koji pokreću novu generaciju AI usluga potrebne su stotine hiljada najmodernijih poluprovodnika koji su smješteni u ogromnim, energetski zahtjevnim data centrima.

Četiri najveće tehnološke kompanije – Alphabet Inc., Meta Platforms Inc., Microsoft Corp. i Amazon.com Inc. – projektovale su ukupna kapitalna ulaganja na oko 650 milijardi dolara u 2026, dok intenzivno investiraju u AI. OpenAI je saopštio da će u narednim godinama potrošiti više od 1,4 biliona dolara na svoju infrastrukturu, dok Anthropic planira da uloži 50 milijardi dolara u izgradnju prilagođenih data centara u SAD.

To stavlja kompanije pred velike izazove. Konsultantska firma Bain & Co. procijenila je 2025. da će industrija do 2030. godine morati da ostvari ukupan godišnji prihod od oko dva biliona dolara kako bi finansirala računarsku snagu potrebnu za očekivanu potražnju za AI-jem. Međutim, prema prognozama ove firme, prihodi kompanija će biti manji za oko 800 milijardi dolara.

Dugoročna strategija industrije zasniva se na ponudi naprednijih rješenja u oblasti AI-ja, uključujući takozvane agente, sposobne da automatizuju poslove veće ekonomske vrijednosti, čime bi podstakli kompanije da izdvajaju značajnija sredstva za ove tehnologije.

Vodeće AI laboratorije i dalje rade na tome da pomognu firmama da shvate kako najbolje da koriste njihove proizvode. OpenAI je upozorio na „višak sposobnosti“, što se definiše kao jaz između onoga što AI modeli mogu da urade i vrijednosti koju firme i pojedinci dobijaju od njih. Direktor operacija OpenAI-ja Brad Lightcap rekao je u februaru da AI još uvijek nije zaista postao sastavni dio poslovnih procesa u preduzećima.

Kao i u vrijeme dot-com buma, vlada ogromna neizvjesnost kako će nova tehnologija preoblikovati društvo i koliko će vremena biti potrebno za to. U Silicijumskoj dolini često se raspravlja o tome da li su AI developeri na pragu stvaranja moćnijih sistema koji nadmašuju ljude u većini zadataka ili su još daleko od toga. Neki pioniri AI-ja trenutno rade i na alternativnim pristupima razvoju AI-ja, jer smatraju da su potrebni inovativniji pomaci kako bi tehnologija napredovala.

Šta bi moglo poći po zlu u međuvremenu

Rizici se mogu podijeliti u dvije kategorije. U prvu kategoriju spadaju razmjere onoga što se dešava: obim finansijskih obaveza, kao i fizička i regulatorna ograničenja za tako brzu ekspanziju kapaciteta za AI obradu. Druga kategorija se odnosi na to da li AI kompanije mogu ispuniti ambiciozna obećanja u pogledu sposobnosti tehnologije, ali i spremnosti ljudi da za nju dugoročno plaćaju.

Sve veći broj tehnoloških kompanija oslanja se na zajmove kako bi finansirao izgradnju infrastrukture velikih razmjera za koju tvrde da je potrebna za unapređenje AI-ja i široku primjenu ove tehnologije. Morgan Stanley očekuje da će zajmovi velikih kompanija za klaud računarstvo, poznatih kao hiperskaleri, ove godine dostići 400 milijardi dolara, u odnosu na 165 milijardi u 2025. Razmjere zaduživanja su izuzetne za tehnološku industriju koja je u prošlosti uglavnom finansirala svoje investicije iz profita.

Istovremeno, proizvođači čipova i provajderi klaud usluga koji prodaju računarsku snagu potrebnu za obuku i pokretanje AI-ja, uključujući Nvidia Corp., Microsoft Corp. i Amazon.com Inc., sve više se povezuju sa neprofitabilnim AI developerima, uključujući OpenAI i Anthropic, kroz niz cirkularnih dogovora. Ovi aranžmani imaju za cilj da ojačaju izgradnju infrastrukture koja bi mogla koristiti cijeloj industriji, ali postoji strah da bi takođe mogli uvećati gubitke ako potražnja izostane.

Tu su i fizička ograničenja rasta AI-ja. Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je da se ekspanzija data centara suočava sa rizicima zbog kašnjenja u priključivanju na elektrodistributivnu mrežu, pri čemu se već formiraju duge liste čekanja.

Agencija je ukazala na sporo izdavanje dozvola i ograničene zalihe opreme, poput velikih transformatora, kao faktore koji mogu odložiti izgradnju mreže potrebne za opsluživanje nove potražnje. Pojedini američki kongresmeni takođe počinju da zahtijevaju odgovore u vezi sa data centrima jer postoji zabrinutost da bi mogli uticati na cijene električne energije, a postoje bojazni i u vezi sa korišćenjem vodnih resursa.

Neusklađenost vremenskih okvira takođe predstavlja rizik: AI čipovi gube vrijednost tokom vremena, dok nadogradnja elektrodistributivne mreže može trajati godinama. Ako projekti budu morali dugo da čekaju na priključak na struju, operateri bi mogli da se nađu u situaciji da moraju da se bave kamatama i troškovima održavanja objekata u kojima stoji zastarjeli hardver prethodne generacije, ili da moraju da zamijene čipove prije nego što se njihova investicija isplatila.

Čak i ako vodeći AI developeri uspiju da obezbijede dovoljno računarske snage za nove i bolje modele, nije sigurno ko će, ili koliko njih će, zapravo ostvariti korist. Konkurencija je žestoka među najvećim AI kompanijama, pri čemu se čini da se poredak u industriji mijenja svakih nekoliko nedjelja.

Dok neki korisnici ostaju vjerni jednoj usluzi ili kompaniji, drugi lako prelaze na novi proizvod koji stiče popularnost. Na primjer, talas korisnika je prešao sa ChatGPT-ja na Anthropicov Claude kako bi podržao ovu drugu kompaniju tokom spora sa Pentagonom oko bezbjednosti AI-ja. Anthropic je takođe preduzeo korake da olakša korisnicima prelazak sa jednog proizvoda na drugi.

Štaviše, osnovni princip američkog AI poslovnog modela – da će pobjednici biti oni koji najviše ulažu u potrazi za najnovijom, vrhunskom tehnologijom – počiva na nesigurnim temeljima. Američke AI kompanije koje drže u tajnosti unutrašnju arhitekturu svojih vlasničkih AI modela suočavaju se sa velikim brojem jeftinih ili besplatnih modela čiji su parametri javno dostupni korisnicima za preuzimanje, pregled i prilagođavanje. Mnogi od tih modela potiču od konkurenata iz Kine.

Prema zajedničkoj studiji Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT) i platforme za AI modele Hugging Face, udio modela razvijenih u Kini u preuzimanjima sa Hugging Facea na globalnom nivou iznosio je 17 odsto, što se često uzima kao načelni pokazatelj. Na osnovu toga, kineski modeli su prvi put prestigli američke developere. Ako kineski modeli nastave da povećavaju svoj udio, to bi moglo ne samo da suzi prostor za širenje AI alata američkih developera, već i da s vremenom oslabi njihovu mogućnost da te usluge naplaćuju po višim cijenama.

Zašto je povrat investicije toliko neizvjestan

Svake nedjelje pojavljuju se nova otkrića o zapanjujućem potencijalu AI-ja. Anthropic je, na primjer, predstavio AI agenta koji može samostalno da kodira 30 sati bez prekida, a takođe je lansirao model koji je dizajniran da pravi detaljne finansijske analize koje bi običnom čovjeku oduzele dane. Neke firme, uključujući finansijsko-tehnološku kompaniju Jacka Dorseyja, Block Inc., smanjile su broj zaposlenih i navele da im AI omogućava da rade više sa manje resursa.

Ipak, investitore i dalje muči isti strah: da bi ova tehnologija mogla da se proširi na gotovo sve segmente globalne ekonomije, a da pritom i dalje ne generiše dovoljno profita da opravda uložena sredstva.

Čak i ako vodeći developeri obezbijede dovoljno računarske snage za nove modele, poslovni uspjeh i dalje zavisi od toga da li će kompanije željeti više da plaćaju za AI. Jedan argument je da bi firme mogle finansirati pretplate tako što bi otpustile radnike, usporile zapošljavanje ili prebacile rutinske poslove na mašine, a slobodna sredstva uložile u AI pretplate.

Do sada, dokazi o masovnim otpuštanjima izazvanim AI-jem su ograničeni. Istraživački centar Yale Budget Lab je utvrdio da nije došlo do vidljivog poremećaja šireg tržišta rada nakon lansiranja ChatGPT-ja krajem 2022, dok je produktivnost u SAD porasla samo neznatno, uglavnom unutar istorijskog raspona.

Istraživanje koje je sproveo časopis „Harvard Business Review“ među više od 1.000 rukovodilaca pokazalo je da su mnoge kompanije otpuštale radnike očekujući pomoć od AI-ja, ali da je samo dva odsto reklo da su smanjile broj radnih mjesta kada su primijenile AI. Fintek kompanija Klarna Group Plc saopštila je da je ponovo zaposlila ljude nakon što je kvalitet usluge opao kada je zaposlene zamijenila AI-jem u korisničkoj podršci.

Kompanije, umjesto smanjenja troškova radne snage, mogu imati kratkoročne koristi od toga što će radnici postizati više uz pomoć AI-ja, što znači da će se dobit ili profitna marža prvo vidjeti u proizvodnji, a ne u smanjenju broja zaposlenih.

Početni rezultati su mješoviti. Početkom 2025. godine sprovedeno je istraživanje koje je obuhvatilo više od 5.000 agenata korisničke podrške u jednoj Fortune 500 kompaniji, a ono je pokazalo da je tehnologija omogućila da se produktivnost radnika poveća u prosjeku za oko 15 odsto. Otprilike u isto vrijeme, nasumični test koji je sprovela organizacija Model Evaluation and Threat Research (METR) pokazao je da su iskusni developeri softvera trošili 19 odsto više vremena na zadatke kada su koristili AI alate.

AI agenti za kodiranje od tada su se značajno poboljšali, omogućivši da se promijeni način na koji softverski developeri pišu i debaguju kod. Anthropic je u februaru izjavio da je produktivnost njihovih inženjera porasla za 200 odsto, prema jednom mjerenju, kako su postepeno usvajali alat Claude Code. Spotify je takođe naveo da je zabilježio bolju produktivnost, iako nije kvantifikovao koliko.

Anthropic i OpenAI rade na primjeni tih unaprijeđenih tehnologija u više industrija i pokušavaju da dokažu da AI može da pojednostavi širok spektar poslova. Dokazi, međutim, nijesu sasvim uvjerljivi da usvajanje AI-ja vodi ka opštem povećanju produktivnosti u različitim industrijama, prenosi Bloomberg Adria.