Novi Zakon o zaštiti potrošača važan je evropski i društveni korak za Crnu Goru, ali prava građana neće imati puni smisao ukoliko ne budu vidljiva u prodavnicama, na internetu, u reklamacionim postupcima i svakodnevnom odnosu potrošača i trgovca, kazao je za „Dan“ dr Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Novim Zakonom o zaštiti potrošača, koji je stupio na snagu 14. februara, Crna Gora je dobila znatno moderniji pravni okvir u oblasti koja se ne tiče samo evropskih integracija, već i svakodnevnog života građana, porodičnih budžeta, onlajn kupovine, reklamacija, računa, ugovora, popusta i kvaliteta usluga.
Zaštita potrošača, kako ističe Rabrenović, nije apstraktna pravna oblast, već pitanje koje se pojavljuje u svakoj kupovini i svakom odnosu građanina sa trgovcem, bankom, pružaocem javne ili digitalne usluge, internet platformom ili oglašivačem.
– Potrošač više ne smije biti prepušten sam sebi i dobroj volji trgovca. Novi zakon jeste važan evropski korak, ali njegova stvarna vrijednost mjeriće se time da li građanin može brzo, jasno i bez velikih troškova da ostvari svoje pravo kada kupi neispravan proizvod, kada mu se odbije reklamacija, kada ga zavede lažni popust ili kada nastane problem u onlajn kupovini – naglašava Rabrenović.
Kako je ocijenio, novi zakon donio je kvalitativni pomak, ali je najveći napredak zasad napravljen na normativnom i sistemskom nivou.
– Puni efekat tog zakona zavisiće od njegove primjene, inspekcijskog nadzora, institucionalnih kapaciteta, dostupnosti savjetodavne pomoći i spremnosti trgovaca da poštuju nova pravila – ističe Rabrenović.
Položaj potrošača i usklađivanje zakonskog okvira sa evropskim standardima direktno su povezani i sa poglavljem 28 – Zaštita potrošača i zdravlja, koje bi trebalo da bude privremeno zatvoreno na Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom u Luksemburgu.
– Crna Gora jeste napravila važan institucionalni korak, ali privremeno zatvaranje poglavlja ne smije biti shvaćeno kao kraj reforme. Ako Crna Gora dobije pozitivan signal, to će biti priznanje za urađeni normativni posao. Ali, evropski standard ne mjeri se samo time da li je zakon usvojen; mjeri se time da li zakon stvarno „radi“ u prodavnici, na internetu, u inspekciji, u reklamacionom postupku i u svakodnevnom kontaktu potrošača sa trgovcem – ukazuje Rabrenović.
Prema njegovim riječima, stvarni evropski standard zaštite potrošača zavisiće od sprovođenja zakona, jačanja institucija, vidljivosti nadzora i povjerenja građana da se isplati reagovati.
– Fokus se mora pomjeriti sa pisanja propisa na njihovo izvršenje. Potrebna je brža i efikasnija inspekcija, jednostavniji prigovori, funkcionalno vansudsko rješavanje sporova, bolja digitalna kontrola tržišta i stalna edukacija građana. Posebno je važno jačati ulogu lokalnih samouprava. Potrošačka prava ne smiju biti centralizovana samo u Podgorici ili u nekoliko većih gradova. Građanin iz bilo koje druge opštine mora imati osjećaj da mu je zaštita dostupna jednako kao i građaninu Glavnog grada – ističe Rabrenović.
On upozorava da će potrošači odustajati od zaštite svojih prava ukoliko vjeruju da trgovac neće odgovoriti, da inspekcija neće postupiti, da postupak traje dugo ili da je vrijednost spora mala.
– Kada potrošači odustaju, nepoštene prakse opstaju. Zato zaštita potrošača mora biti brza, vidljiva i uvjerljiva – poručuje Rabrenović.
Naglašava i da zaštitu potrošača ne treba shvatiti kao aktivnost protiv privrede.
– Naprotiv, dobro informisan potrošač i odgovoran trgovac čine zdravije tržište. Privredni subjekti koji posluju pošteno imaju interes da se suzbije nelojalna praksa, jer lažni popusti, zavaravajuće oglašavanje i ignorisanje reklamacija narušavaju povjerenje u cijelo tržište – kaže Rabrenović.
Novi zakon više ne posmatra potrošačku kupovinu samo kao klasičan odnos kupca i trgovca u prodavnici, već obuhvata i digitalni sadržaj i usluge, robu sa digitalnim elementima, onlajn tržišta, rangiranje ponuda, recenzije, ugovore na daljinu, prodaju van poslovnih prostorija, nepoštene poslovne prakse i transparentnost cijena.
– Tržište se preselilo i na ekran telefona. Zato zakon mora da štiti potrošača ne samo u prodavnici, nego i na internetu, u aplikacijama, na platformama i u digitalnim servisima. To je jedna od najvažnijih novina novog zakona – smatra Rabrenović.
Jedna od najkonkretnijih novina odnosi se na sniženja. Novi zakon propisuje da, kada se roba prodaje po umanjenoj cijeni, trgovac mora jasno istaći prethodnu i umanjenu cijenu, pri čemu je prethodna cijena najniža cijena koju je trgovac primjenjivao u periodu od 30 dana prije umanjenja.
– U praksi, to znači da trgovac više ne bi smio vještački da podigne cijenu neposredno prije „akcije“, a zatim da takvu ponudu predstavi kao veliko sniženje. Popust nije samo reklamna poruka. On mora biti istinita, jasna i provjerljiva informacija. Ako trgovac tvrdi da je roba snižena 30, 40 ili 50 odsto, potrošač mora znati u odnosu na koju prethodnu cijenu se to sniženje prikazuje. U suprotnom, ne govorimo o popustu, već o zavaravanju potrošača – naglašava Rabrenović.
Značajan dio zakona odnosi se i na digitalni sadržaj i digitalne usluge.
– U digitalnoj ekonomiji potrošač često ne plaća novcem, ali plaća podacima. Zato je dobro što zakon prepoznaje i tu vrstu odnosa, jer lični podaci imaju ekonomsku vrijednost i ne smiju biti tretirani kao nešto bez značaja – ukazuje Rabrenović.
Zakon uređuje isporuku, saobraznost, neisporuku, raskid i umanjenje cijene kod digitalnih sadržaja i usluga. Time se potrošač štiti i kada koristi aplikacije, digitalne servise, softvere, onlajn pretplate, korisničke naloge i druge oblike digitalnih proizvoda koji su postali dio svakodnevice.
Novi zakon dodatno uređuje i ugovore zaključene na daljinu, uključujući onlajn kupovinu. Potrošač, pod propisanim uslovima, ima pravo da bez navođenja razloga jednostrano raskine ugovor u roku od 14 dana, a u određenim slučajevima i duže.
Posebno je važna regulacija onlajn tržišta. Pružalac onlajn tržišta mora potrošaču jasno saopštiti glavne parametre rangiranja proizvoda.
– Zakon sada prepoznaje i skrivene oblike manipulacije, kao što su lažne recenzije, prikriveno plaćeno rangiranje i predstavljanje preporuka kao autentičnih bez provjere – objašnjava Rabrenović.
Jedna od najvažnijih novina za građane odnosi se na reklamacije. Kako ističe Rabrenović, posebno je važno pravilo da se proizvod može reklamirati ako njegova neispravnost postane očigledna u roku od godine od isporuke, osim ako trgovac dokaže suprotno.
– To je veoma važno za građanina, jer potrošač često nema znanje, novac ni tehničku mogućnost da dokazuje uzrok kvara. Zakon zato teret dokazivanja u početnoj fazi prebacuje na trgovca. Potrošač, u zavisnosti od okolnosti, može tražiti popravku, zamjenu, umanjenje cijene ili raskid ugovora uz povraćaj plaćenog iznosa – navodi Rabrenović.
Reklamacija nije molba trgovcu, već zakonom priznato pravo
– Građanin ne treba da pristaje na neformalna objašnjenja, odlaganja i usmena obećanja. Treba da podnese prigovor, sačuva dokaz i insistira na odgovoru u zakonskom roku – naglašava Rabrenović.
Rabrenović ističe pozitivnu ulogu Ministarstva ekonomskog razvoja i Direkcije za zaštitu potrošača, ali ponavlja da se prava potrošača ne mjere samo kvalitetom zakonskog teksta, nego time koliko građanin može da ih ostvari u realnom životu.
– Potrošač ima pravo da pita, da prigovori i da traži zaštitu. On više ne smije biti sam pred trgovcem. Mora imati zakon, institucije i savjetodavnu podršku iza sebe. Tek tada zaštita potrošača postaje stvarna, a ne samo formalna – zaključuje Rabrenović.
Raskidanje i online kupovine
Novi zakon dodatno uređuje i ugovore zaključene na daljinu, uključujući onlajn kupovinu. Potrošač, pod propisanim uslovima, ima pravo da bez navođenja razloga jednostrano raskine ugovor u roku od 14 dana, a u određenim slučajevima i duže.
Posebno je važna regulacija onlajn tržišta. Pružalac onlajn tržišta mora potrošaču jasno saopštiti glavne parametre rangiranja proizvoda.
– Zakon sada prepoznaje i skrivene oblike manipulacije, kao što su lažne recenzije, prikriveno plaćeno rangiranje i predstavljanje preporuka kao autentičnih bez provjere – objašnjava Rabrenović.
Izvor: Dan
