Američki predsjednik Donald Tramp i njegov ruski kolega Vladimir Putin sastaju se u petak u vojnoj bazi na Aljasci koja je bila strateški važna u vrijeme hladnog rata.
Istorija baze Elmendorf-Richardson, u blizini Anchoragea, najvećeg grada savezne države Aljaske, počela je 1940. godine.
Prvobitno je imala ključnu ulogu u američkim vojnim operacijama protiv Japana u Drugom svjetskom ratu, ali je vrhunac aktivnosti doživjela nakon 1945. porastom tenzija između Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država.
Do 1957. godine, otprilike 200 borbenih aviona bilo je stacionirano u Elmendorfu i još jednoj bazi na Aljasci, dok je u regionu instalirano više radarskih sistema.
U narednim decenijama vojno prisustvo na Aljasci se postepeno smanjivalo, djelimično zbog preraspodjele vojnih resursa prema ratu u Vijetnamu.
Ipak, baza je zadržala veliki strateški značaj, naročito usljed sve većeg interesovanja za Arktik.
Ogromna baza ima preko 800 zgrada, dvije piste i oko 6.000 vojnih službenika, prema internet stranici pacifičke komande ratnog vazduhoplovstva (PACAF).
“Ovo nije hladni rat”
Pored očite logističke prednosti za organizovanje sastanka ruskog i američkog predsjednika na ovako zatvorenoj i izuzetno bezbjednoj lokaciji, izbor vojne baze je i simboličan, smatra George Beebe, bivši specijalista CIA-e za Rusiju i stručnjak američkog think-tanka Quincy Institute for Responsible Statecraft.
„Ovime Donald Tramp pokazuje da ovo nije hladni rat. Ne ponavljamo one hladnoratovske samite koji su se održavali u neutralnim zemljama, u Austriji, Švajcarskoj i Finskoj. Ulazimo u novu eru“, tvrdi stručnjak.
Ipak, ostaje činjenica da je američki predsjednik, namjerno ili ne, u srijedu prizvao u sjećanje sovjetski period.
Iziritiran kritičkim komentarima o samitu u medijima, na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao je: „Čak i kad bih dobio Moskvu i Lenjingrad u dogovoru s Rusijom, lažljivi mediji bi rekli da sam loše prošao.“
