Francuska se, prema ocjenama velikih investitora, sve više svrstava u grupu rizičnijih zaduživača unutar evrozone, a razlog je prije svega rastući politički haos koji otežava borbu s nagomilanim dugom države.
Premijer François Bayrou u ponedjeljak je izgubio ključno glasanje o povjerenju vezano za budžetsku konsolidaciju, čime je pala njegova vlada. To je dodatno produbilo krizu i poguralo kamatne stope na francuske državne obveznice na nivoe koji nijesu viđeni još od dužničke krize u evrozoni.
Na referentne desetogodišnje obveznice Francuska sada plaća 3,47 odsto, što znači da je prestigla Grčku (3,35 odsto) i gotovo izjednačena sa Italijom (3,51 odsto), piše FT.
– Francuska je nova periferija – izjavio je Kevin Thozet, član investicionog odbora upravitelja imovinom Carmignac.
Razlika u prinosu između francuskih i njemačkih desetogodišnjih obveznica ponovo se proširila na 0,8 procentnih poena, što prema Thozetu postaje „novo normalno“.
– Evropa se kreće različitim brzinama… Francuska je u sporoj traci, Njemačka i južna Evropa ubrzavaju – dodao je.
Pad Bayrouove vlade stavlja dodatni pritisak na predsjednika Emmanuela Macrona, koji u narednim danima mora imenovati novog premijera kako bi spriječio društvene nemire i smirio tržišta.
Bayrou je pokušao smanjiti deficit, između ostalog i prijedlogom da se ukinu dva nacionalna praznika, s ciljem spuštanja manjka na 4,6 odsto BDP-a u 2025, u odnosu na 5,4 odsto krajem ove godine. Novi premijer moraće pripremiti fiskalni paket za 2026, ali analitičari procjenjuju da će on biti znatno blaži kako bi prošao u parlamentu.
Prema podacima Eurostata, odnos javnog duga i BDP-a Francuske dostigao je 113 odsto 2023, a očekuje se da će porasti na 118 odsto do 2026. Kreditna agencija Moody’s snizila je rejting zemlje u decembru, dok S&P Global i Fitch drže negativne izglede; Fitch novu reviziju objavljuje u petak, naveo je Bloomberg.
Prema mišljenju fond menadžera, malo je nade da će do predsjedničkih izbora 2027. doći do ozbiljnijih reformi.
– Francuska će biti problematično dijete za tržišta obveznica narednih 18 mjeseci – rekao je David Zahn iz Franklin Templetona, dodajući da očekuje nastavak volatilnosti.
Maya Bhandari iz Neuberger Bermana ocijenila je da „fiskalno klizanje izgleda kao glavna poruka u svakom mogućem scenariju“ i zaključila da je teško očekivati pozitivan ishod.
Podsjetimo, tokom krize državnog duga prije petnaest godina investitori su zemlje evrozone dijelili na sigurni „core“ i rizičnu „periferiju“. Francuska se tada smatrala „semi-core“ državom, bliskom Njemačkoj. Međutim, ove godine percepcija investitora se mijenja jer su se obveznice zemalja nekadašnje periferije snažno oporavile, dok francuski dug gubi atraktivnost.
– Ono što danas vidimo je postepena migracija Francuske prema kategoriji periferije, osim ako se fiskalna politika uskoro ne prilagodi – izjavio je Tomasz Wieladek iz T Rowe Pricea, prenosi Lidermedia.hr.
Protesti i štrajkovi planirani su širom zemlje, usmjereni protiv rezova i samog Macrona. Thozet iz Carmignaca upozorio je da ozbiljniji socijalni nemiri mogu dodatno pogurati prinose na obveznice naviše.
Ni francuske akcije ne prate ostatak Evrope. Dok su se berze širom kontinenta oporavljale, pariska berza zaostaje.
– Nedostatak jasnoće u vezi budućeg puta i pogoršanje fiskalne slike znače da se premija rizika na francuske obveznice i akcije neće uskoro značajnije smanjiti – rekao je Emmanuel Cau iz Barclays-a.
