Nade da se carinski rat neće rasplamsati sljedeće srijede značajno su podigle berze i kriptovalute početkom sedmice, a na robnim tržištima odjeknula je rekordna vrijednost bakra u SAD-u u utorak.
Predsjednik Donald Tramp naznačio je da neće primijeniti sve carine kojima je zaprijetio svojim inostranim trgovinskim partnerima 2. aprila. Carine bi mogle biti manjeg obuhvata i selektivnije nego što se mislilo. Njujorške su akcije zabilježile snažan rast, pri čemu su indeksi Dow Jones i S&P 500 u ponedjeljak porasli za jedan i po posto, a tehnološki Nasdaq za 2,3 posto. I u utorak su navedeni indeksi dan završili u zelenom, ali samo Nasdaq s nešto osjetnijim kretanjem (+0,5%). Neke važne finansijske kompanije (uključujući JPMorgan i Morgan Stanley) već su požurile objasniti da je najgora korekcija koja je zahvatila tržišta u martu iza nas.
Ne treba prebrzo donositi zaključke i nadati se brzom povratku bikovskog trenda, jer je Tramp najavljenim carinama unio dosta neizvjesnosti ne samo u finansijska tržišta već i u gospodarstvo. U martu je, prema podacima Conference Boarda, povjerenje američkih potrošača palo četvrti mjesec zaredom, na 92,9 bodova. To je najniže od 2021. Još više zabrinjava pad podkomponente ovog indeksa, koji mjeri buduća očekivanja (u idućih šest mjeseci) o poslovanju, platama i izgledima za zapošljavanje, jer je pao za gotovo deset bodova na 65,2 boda. To je najniže u posljednjih 12 godina i, prije svega, znatno ispod granice od 80 bodova, što se smatra signalom recesije.
U međuvremenu, u njemačkom gospodarstvu, nakon zaokreta u fiskalnoj politici – nova njemačka vlada planira, između ostalog, osnovati poseban fond vrijedan 500 milijardi eura za ulaganja u infrastrukturu – raste optimizam, prema objavi najvažnijeg gospodarskog pokazatelja Ifo, koji se mjeri na temelju odgovora 9000 vodećih gospodarstvenika. Martovska vrijednost Ifo indeksa porasla je za 1,4 boda, na 86,7 bodova. No, to je još uvijek preniska vrijednost da bi se moglo govoriti o optimističnim uslovima. Većina kompanija još uvijek je skeptična, ali paket gospodarskih podsticaja nove njemačke vlade svakako je podigao moral i najavljuje oživljavanje gospodarstva. Berza se tome već prilagodila.
Frankfurtski berzanski indeks već je ove godine u plusu za 15 posto, što je gotovo nevjerovatno, ako se zna da je njujorški S&P 500 nešto niži nego na ulasku u novu godinu. Iako softverska kompanija SAP zaostaje za rastom DAX-a, ipak je pretekla Novo Nordisk na vrhu najvećih evropskih kompanija (po tržišnoj vrijednosti), jer je SAP-ova tržišna kapitalizacija premašila 315 milijardi eura. S većim apetitom za rizikom, vrijednosti kriptovaluta su takođe značajno poboljšane. Bitcoin je premašio 88 hiljada dolara. Zanimljivo je da je, po uzoru na MicroStrategy, sada i GameStop (američki lanac trgovina video igricama i zabavnom elektronikom) najavio da će svoje novčane rezerve iskoristiti za kupovinu bitcoina, za što je spreman izdati i obveznice.
Bitcoinu su pomogle i glasine da bi Međunarodni monetarni fond trebalo da prihvati bitcoin u svoju košaricu SDR (specijalna prava vučenja) valuta, koja trenutno uključuje dolar (ima najveću težinu, 43%), euro, jen, funtu i kineski juan. Ako su se nedavno stišala nagađanja da bi BTC za nekoliko godina mogao dosegnuti milion dolara, u Tesli mašta očito još uvijek radi. Poznata menadžerka imovine Cathie Wood iz Ark Investa za Bloomberg je predvidjela da bi akcije Tesle za pet godina mogle doseći 2600 dolara, što je gotovo deset puta više od trenutne vrijednosti. Tesline akcije u ponedjeljak su porasle za 12 posto (najviše od izbora u novembru), a nastavile su rasti i u utorak, no još su 40 posto daleko od rekorda iz decembra.
