Bankarski sektor Crne Gore je stabilan u zoni povećane kapitalizovanosti, sa velikim brojem banaka koje pronalaze interese da ulažu na ovom relativno malom tržištu, kazao je u intervjuu za “Dan” glavni izvršni direktor Komercijalne banke AD Budva Zvonko Peković.
– Međutim, sveukupni razvoj i održivost sekgora vidim kao kategoriju dominantno zavisnu od zdravlja ukupne ekonomije. U tom smislu i u budućnosti ćemo posebno zavisiti od planova razvoja u segmentima infrastrukture, turizma, proizvodnje energije i poljoprivrede, za koje se očekuje da budu okosnice razvoja realnog sektora, a gdje od banaka očekujemo aktivno učešće u svim održivim projektima. Takođe, strane direktne investicije su od posebne važnosti.
Šta je razlog trenutnih slabijih poslovnih rezultata u odnosu na rezultate iz prethodnih godina?
Po osnovu proknjižavanja ispravki vrijednosti instrumenata obezbjeđenja po kreditnim plasmanima koji datiraju iz prošlosti banka će u poslovanju iskazati gubitak. U pitanju su pooštreni kriterijumi koji za rezulgat imaju realnije vrednovanje portfolija za koje smo se opredijelili da ih do kraja i bezuslovno primijenimo i po cijenu privremenog iskazivanja gubitka, jer čvrsto vjerujemo da bez jasnih i čistih bilansa nema ni stvarne stabilnosti, ni realnih planova za budućnost. Ono što je za nas najbitnije je da je banka stabilna, kapitalizovana iznad prosjeka bankarskog sektora, a da se performanse tekućeg poslovanja poboljšavaju. Plan je da poslovnu 2016, ali i naredne godine iskoristimo za sveobuhvatne promjene koje će dodatno učvrstiti temelje i identifikovati nas kao ozbiljnog i perspektivnog učesnika na bankarskom tržištu, sa pojedinim performansama poslovanja iznad prosjeka sektora.
Koliko će Vam vremena biti potrebno da banku modernizujete i reorganizujete po mjeri očekivanog i koji su naredni potezi u cilju boljeg repozicioniranja na tržištu?
Proces reorganizacije i modernizacije je već započeo, ali poenta nije da u procesu modernizacije i reorganizacije prioritet stavljamo na vremenski okvir. Više je riječ o stalnoj potrebi preispitivanja nas samih u kompaniji, u tehnološkom, stručnom i organizacionom smislu. Prije svega da na pravi način odgovorimo na pitanje jesmo li na dovoljno kvalitetnom nivou da izađemo u susret sve istančanijim i diversifikovanijim potrebama klijenata i podignemo stepen njihovog zadovoljstva uslugama banke? Želimo da naš odgovor na ovo pitanje bude trajna odrednica, koja daje realnu mjeru naše uspješnosti, održivosti i opstanka.
Banke su proteklih godina plasirale veliki broj nenaplativih kredita. Da li je to situacija i sa bankom na čijem ste čelu i kako namjeravate da riješite taj problem?
Slično kao i kod drugih banaka, i mi smo se suočili sa problematikom NPL-a. Ono što očekujem u pravcu rješavanja ovog problema je drugačiji pristup, u kojem se prepoznaje da u ovom segmentu, pored problema, postoje i sasvim realne poslovne šanse. U pitanju je problematika koja nosi niz predrasuda i strahova, koji ograničavaju vidike za prepoznavanje šansi koje realno postoje. U tom dijelu analizi-
raju se osnove za vrlo proaktivan pristup, uz kreiranje vork aut tima, koji će se baviti i NPL-om Komercijalne banke Budva, ali koji će sagledavati i mogućnosti otkupa takvih kredita i od drugih banaka. Iskustva ljudi koji su angažovani u međuvremenu na nivou grupacije daju nam za pravo da vjerujemo da ćemo rješavanju problema NPL-a pristupiti na sasvim drugačiji način od onoga koji je bio do sada, ne samo u našoj, nego i u gotovo svim bankama u regionu.
Tokom 2017. godine najavljena je privatizacija Komercijalne banke. Kakve benefite će to donijeti postojećim, ali i novim korisnicima?
Privatizacija sama po sebi nije cilj. Cilj je da se u susret privatizaciji podigne kvalitet sveukupnog poslovanja, a time i vrijednost grupacije na duži rok, nezavisno od toga da li i kada će se desiti privatizacija. U pitanju je nova razvojna faza grupacije, u koju ulazimo sa jasnom vizijom i čistih računa, i sa vrlo ambicioznim planovima.
Fokusirani na domaće tržište
Iz Komercijalie banke u Beogradu najavljuju da će banka krenuti u ofanzivu sa inovativnim proizvodima, ne samo na regionalnom tržištu, već i u Austriji, Rusiji… Možete li nam reći nešto više o tome?
O planovima za širenje na tržišta Rusije, Austrije i eventualno drugdje nisam u ovom trenutku prava adresa. Fokusirani smo na potrebe i planove vezane za crnogorsko tržište. Najave o novim proizvodima i nastupu na regionalnom tržištu koje stižu iz matične banke, bolje reći grupacije, nas u Komercijalnoj banci Budva vrlo raduju. Da podsjetim, za razliku od matične banke koja u Srbiji ima perfomanse druge najveće banke, sa depozitnom bazom od preko dvije milijerade eura, te štednjom preko 1,6 milijardi, NB Budva spada u red malih banaka u Crnoj Gori. Tu vidimo dodatnu šansu za dinamičniji nastup na tržištu, sa paletom novih, prvenstveno digitalnih proizvoda, koji će sigurno biti novi i za crnogorsko bankarsko tržište.
Izvor: Dan
