Integracija nije bila kraj priče, već početak brže i jednostavnije banke, poručuje Petar Jovanović, predsjednik Izvršnog odbora AikBank, sumirajući godinu u kojoj je spajanje završeno uz minimalan uticaj na klijente, dok je u mreži od preko 110 filijala, u 56 gradova, standard usluge potpuno ujednačen. U intervjuu za BIZLife, on ističe i to da je AikBank uvela „Platu unaprijed” i keš kredit uz ličnu kartu, a za 2026. najavljuje SEPA, jače IT/AI investicije, saradnju s fintechom i rast zelenih kredita.

2025. godinu je obilježilo spajanje dvije banke u AikBank. Skoro godinu dana kasnije, da li ste zadovoljni rezultatima te integracije?

AikBank je najveća domaća privatna, a ujedno i sistemska banka i igrač koji hrabro izaziva promjene na tržištu. Ono što nas posebno raduje i pokazuje da je AikBank na dobrom putu jesu naši najnoviji poslovni rezultati.

Mi smo banka sa jednom od najvećih poslovnih mreža u Srbiji, a ono što je to donijelo klijentima je prije svega šira dostupnost, u 56 gradova u Srbiji, kao i standardizovana usluga: u bilo kojoj od preko 110 filijala, očekuje ih isti nivo kvaliteta, isti procesi i isti standardi posvećenosti ka pružanju korisničkog iskustva koje se pamti. U prethodnih devet mjeseci, dosta je urađeno na digitalizaciji procesa i smanjivanju administracije, kao i na razvoju proizvoda, tako da smo u godini integracije, na tržište uspjeli da donesemo nekoliko inovacija: uslugu Plata unaprijed, proces apliciranja za keš kredit samo sa ličnom kartom i bez prikupljanja dokumentacije, prenos devizne štednje direktno sa računa na račun, oročenje depozita sa visokim udjelom dostupnih sredstava bez gubitka kamate pri razoročenju, itd.

Kroz jaču kapitalnu strukturu, bolju operativnu efikasnost i priliku da ubrzamo investicije u tehnologije, integracija nam je obezbijedila poziciju iz koje možemo da se takmičimo ne samo veličinom, već inovacijama, kvalitetom servisa i brzinom rada. To je fokus našeg narednog ciklusa rasta jer želimo da nastavimo da postavljamo nove standarde u bankarstvu u Srbiji.

Integraciju dvije banke u AikBank ste sproveli tokom jednog vikenda – šta taj proces pokazuje o tome kako bi velike transformacije u bankarstvu trebalo da izgledaju i koje su glavne pouke koje je proces dao?

Integracija dva odvojena bankarska sistema u jedan za manje od 48 sati sigurno jeste rezultat koji privlači pažnju, ali ono što je za nas najvažnije je da smo ga uspješno sproveli uz minimalan uticaj na klijente. Vikend spajanja je bio epilog procesa koji je trajao duže od godinu dana i kroz koji je više stotina ljudi obavilo preko 10.000 zadataka, a tokom njega smo pored spajanja IT sistema, uspjeli da rebrendiramo kompletnu poslovnu mrežu i sve tačke interakcije klijenata sa bankom, od bankomata, preko rješenja za elektronsko i mobilno bankarstvo, do sajta i društvenih mreža.

Glavna poruka tog procesa jeste da velike transformacije u bankarstvu moraju da budu precizno pripremljene, potpuno koordinisane i disciplinovano sprovedene. Tehnologija je veliki dio te jednačine, ali nije jedini. Jednako važni su procesi, ulaganje u tim i transparentna komunikacija prema zaposlenima, klijentima i partnerima. Veliku pažnju smo posvetili tome da klijente pravovremeno obavještavamo, da osiguramo da imaju dostupne alternative za sve bankarske usluge koje koriste, kao i da im je na raspolaganju tim spreman da brzo reaguje. Klijenti su to primijetili i najčešći komentar koji smo dobijali nakon integracije odnosio se upravo na to – da je ona sprovedena sa fokusom na klijente i razumijevanjem njihovih potreba, baš kao što naš novi brend to i obećava.

Kako vidite dalje sazrijevanje srpskog bankarskog tržišta?

Naše tržište se konstantno mijenja, samo je pitanje brzine promjena u konkretnoj fazi. Danas ovdje posluje 19 banaka umjesto 30 koliko ih je bilo prije petnaestak godina, pri čemu AikBank stoji iza trećine konsolidacije tržišta. Ono što je pozitivno je svakako jačanje konkurencije kroz konsolidaciju, jer veće banke imaju resursa i više spremnosti da ulažu u modernizaciju i inovacije, što unapređuje korisničko iskustvo klijenata. Ipak, postoji još prostora za unapređenje tržišta kroz dalju digitalizaciju i širu finansijsku inkluziju. Dalje sazrijevanje vidjećemo kroz primjenu rješenja i standarda koji se već koriste na naprednijim tržištima – na primjer, već u 2026. godini, nas očekuje primjena SEPA-e i AikBank se priprema kako bi među prvima svojim klijentima omogućila ovaj brži i efikasniji način za transfer novca u i iz inostranstva. Ne treba zanemariti ni potrebu za bližom saradnjom sa FinTech segmentom, jer naše pozicije će se sve više preplitati u budućnosti, tako da startape treba posmatrati kao partnere koji mogu kroz svoja rješenja da donesu agilniji i svjež pristup servisiranju klijenata. To je pravac održivog razvoja jer se zdrava konkurencija jača kroz inovacije, a ne samo broj institucija.

Kako u okviru dešavanja koje vidimo u 2025. godini (pad Euribora, usporavanje kreditne aktivnosti) izgleda bilans AikBank i kakva su očekivanja za profitabilnost i rast 2026?

Iako je 2025. za nas primarno godina integracije i stabilizacije, naši rezultati su na nivou ili iznad očekivanja. Ovo je na širem planu izuzetno izazovna godina, naročito za malo, visoko zavisno tržište kao što je naše. Iako je početkom godine bio prisutan oprez u zaduživanju i poslovanju, kao i konstantan oprez zbog energetske situacije, najnoviji rezultati pokazuju da je ukupan kreditni portfolio banaka porastao za više od 14% na godišnjem nivou u poređenju sa novembrom 2024. godine. Kada pogledamo rezultate domaćeg bankarskog sektora za prva tri kvartala ove godine, djeluje da će ova godina biti jedna od najuspješnijih sa povratom na kapital od preko 20% i sa nivoom NPL racija od samo 2,2%, što je svojevrstan istorijski minimum, a sve to u godini koju je obilježio pad kamatnih stopa vezanih za plasmane u eurima. Mi smo rezultatima zadovoljni i očekujemo da ćemo godinu uspješno završiti sa dvocifrenim prinosom na kapital.

Iz trenutne perspektive, kao tržište se nadamo umjerenom i održivom privrednom rastu u 2026. godini, jer finansijski sektor direktno reflektuje ono što se dešava u realnom sektoru. Kao banka, u godini pred nama fokusiraćemo se na dalje proširenje ponude za klijente iz svih segmenata i unapređenje efikasnosti kao pokretače našeg rasta.

Primjetno je da na okolnim tržištima sve češće viđamo iste regionalne igrače: šta je realan domet u 2–3 godine, a šta srednjoročno?

Regionalizacija je aktuelan trend sa vrlo jasnom logikom – naša tržišta su pojedinačno mala i sa velikim brojem igrača i komplementarna u načinu poslovanja, stepenu razvoja i očekivanjima korisnika, tako da regionalne grupacije vide interes u širenju poslovanja kao dodatnom načinu za optimizaciju ulaganja.

AikGroup, naša bankarska grupacija, od 2025. godine posluje na tri tržišta i nastavljamo da jačamo svoje pozicije na svakom od njih. U naredne dvije do tri godine, realno je očekivati dodatno širenje u Adria regionu, ali ne bilo gdje i ne po svaku cijenu – fokusiramo se isključivo na tržišta gdje možemo da budemo jedna od vodećih sistemskih i relevantnih institucija. Paralelno radimo na jačanju kapaciteta AikGroup da postane finansijski „ekosistem“ koji objedinjuje bankarstvo, lizing, investicione usluge i specijalizovane finansijske servise. Srednjoročno, cilj AikGroup je da bude prepoznata kao regionalna finansijska grupacija koja klijentima može da ponudi iste, ako ne i inovativnije usluge, u odnosu na međunarodne igrače, ali sa lokalnom ekspertizom i bržom i agilnijom implementacijom kao konkurentskim prednostima koje će nas činiti bankom prvog izbora za regionalne klijente iz svih segmenata.

Šta će klijenti osjetiti u 2026. u pogledu investicija koje AikBank ima u IT?

Investicije koje imamo u tehnologije, uključujući AI, doprinijeće tome da će klijenti nastaviti da posluju sa bržom i jednostavnijom bankom. Radimo na tome da procesi budu u potpunosti automatizovani gdje god je to moguće – želimo da klijentima damo digitalnu alternativu za sve one aktivnosti koje danas zahtijevaju fizički dolazak u filijalu, jer razumijemo da je nedostatak vremena ozbiljan izazov, a da digitalni kanali mogu da pruže brže, praktičnije i dostupnije servise. Odličan primjer za to je mobilno bankarstvo, kao kanal koji klijentima daje mogućnost da plaćanja obavljaju bilo kada i bilo gdje, što klijenti cijene. Dodatno, kontinuirano radimo na digitalizaciji procesa – na primjer, ove godine smo omogućili klijentima da za kredit apliciraju samo sa ličnom kartom a da mi prikupljamo dokumentaciju umjesto njih, a u narednom periodu ćemo predstaviti nekoliko procesnih inovacija za koje vjerujemo da će napraviti razliku u korisničkom iskustvu ne samo u našoj banci, već i na tržištu. Istovremeno, na taj način ćemo filijale osloboditi administracije i pretvoriti u mjesta gdje klijenti dolaze po savjet i ekspertizu.

Ne mogu a da ne pomenem AI jer debata o efikasnosti i realnoj upotrebljivosti ove tehnologije i dalje traje. Da, činjenica je da se AI u bankarstvu kod nas trenutno malo koristi, i to prije svega za automatizaciju operativnih procesa i za obradu velikih količina podataka. Mi pronalazimo prave prilike za primjenu vještačke inteligencije u našem sistemu i nastavićemo da ulažemo u primjenu ove tehnologije jer vjerujemo da je njen potencijal za unapređenje poslovanja i iskustva klijenata neosporan.

Zeleni krediti i MSP: koliki dio budućeg rasta očekujete od tog segmenta?

Zeleno finansiranje je maraton koji smo počeli svi da trčimo i objektivno smo još uvijek na početku. Mi smo zadovoljni rezultatima koje sada postižemo – u poređenju sa prošlom godinom, udvostručili smo portfolio zelenih kredita, i planiramo da u narednim godinama rast u segmentu specijalizovanog finansiranja dolazi upravo iz zelenog finansiranja. Da bi se udio zelenih kredita povećao, nije dovoljno samo da ih banke imaju u ponudi – potrebno je da postoji svijest među klijentima iz svih segmenata o tome šta znači zeleni kredit, šta je zelena gradnja ili proizvodnja po ESG standardima kako bi mogli da ispune uslove za dobijanje ovih kredita. U tom pogledu, naše tržište nema dovoljno izgrađenu svijest o zelenom kreditiranju i potreban je viši nivo edukacije kako bismo ubrzali zelenu tranziciju koju nalažu kako regulatorni trendovi, tako i svakodnevica i okruženje u kome živimo i poslujemo.

Kada je MSP sektor u pitanju, on je okosnica naše privrede i mi smo fokusirani da klijentima iz ovog segmenta ponudimo rješenja koja zaista odgovaraju njihovim potrebama. Dobar primjer za to je Dinamik kreditna linija čiji se limit obračunava kvartalno, prema prometu po računu preduzetnika ili malog biznisa, umjesto da se određuje jednom godišnje na osnovu finansijskog izvještaja. Interesovanje klijenata za ovim kreditom je u stalnom porastu i povratna informacija koju dobijamo je da je to proizvod napravljen prvenstveno iz perspektive klijenta. To i jeste naš cilj – da budemo tu i za početnike u biznisu, i za male i porodične firme, i sve druge, jer kao najveća domaća privatna banka koja je prije nekoliko decenija počela svoj razvoj iz Niša, imamo dublje razumijevanje lokalnog tržišta.

Zašto AikBank sarađuje sa fintech i startap zajednicom?

Naša ambicija je da AikBank postane otvorena platforma za inovacije. To znači da želimo direktno da sarađujemo sa startapovima i FinTech kompanijama, bilo kroz pilot-projekte, inovacione programe i kroz otvorene API-je. Fintech zajednica je brza, fleksibilna i često dolazi do rješenja koja banke same ne mogu da razviju u kratkom roku. Naša prednost je infrastruktura i stabilnost, a njihova brzina i kreativnost. Kada to spojimo, klijenti dobijaju stvarnu vrijednost: bolje aplikacije, jednostavnije procese i nove servise.

Vjerujem da će bankarstvo u narednim godinama biti mreža partnerstava, a ne zatvoreni sistem.

Kako uspijevate da napravite balans između segmenta poslovanja sa stanovništvom i privredom?

Naša obaveza, kao velike sistemske banke, je da sa podjednakom pažnjom pristupamo klijentima iz svih segmenata. U prošlosti je naša banka bila prepoznatljivija po radu sa korporativnim klijentima i to je segment u kome i dalje imamo snažno prisustvo, sa visokim plasmanima kredita i unapređenjem ponude u skladu sa specifičnim potrebama ove grupe. Prethodne godine smo napravili snažan zaokret ka poslovanju sa stanovništvom i klijentima ponudili proizvode i usluge koji im daju konkretnu vrijednost.

Bez obzira na segment klijenata ili na kanale interakcije sa njima, naš fokus je na jednostavnosti, brzini i inovativnosti, a naš cilj je da klijentima pružamo usluge i proizvode koji rješavaju njihove realne finansijske izazove. To je ideja i iza naše nove komunikacione platforme „Jer vas razumijemo.“ i našeg novog simbola, wayfindera, stilizovane verzije navigatora, koji je naše obećanje klijentima da ćemo im biti podrška i smjernica u dinamičnom svijetu savremenih finansija.

Više puta ste pominjali značaj timova i ljudi koji rade u banci. U čemu je značaj zdrave korporativne kulture?

Kultura je možda i najvažniji strateški resurs savremenih kompanija i mi je tako tretiramo u AikBank. Zdrava korporativna kultura direktno utiče na kvalitet usluge, operativnu efikasnost, brzinu donošenja odluka i sposobnost da privučete najbolje ljude.

Korporativna kultura se u praksi ogleda u svakodnevnim ponašanjima ljudi, u odlukama koje donosimo, u tome kako tretiramo klijente i jedni druge. Kultura nisu riječi, već konkretni postupci. Ako se kultura dosljedno primjenjuje, ona postaje autentična osnova poslovanja; ako se samo o njoj govori, vrlo brzo gubi kredibilitet.

Zato je uloga lidera ključna. Oni postavljaju ton organizacije: svojim ponašanjem pokazuju šta je zaista važno, koje vrijednosti se nagrađuju, da pravila važe za sve jednako. Podjednako je važno i okruženje u kojem ljudi mogu da govore otvoreno, da preispituju odluke, da slobodno donose nove ideje. Dinamične organizacije podstiču radoznalost, dijalog i spremnost da se stvari nazovu pravim imenom. Možda nije uvijek lako, ali je sigurno vrijedno na duže staze.

Izvor: Bizlife