Wall Street je prilično dobro „svario“ početak carinskog rata. Nakon uzbune u ponedjeljak, situacija se smirila, ali su u petak odjeknula visoka inflaciona očekivanja američkih potrošača.
Zlato se sve više približava granici od 3.000 dolara, nakon što je ove godine poraslo za 10%.
Američki potrošač posustaje.
Istraživanje Univerziteta u Mičigenu pokazalo je da je indeks povjerenja potrošača u februaru neočekivano skliznuo na najniži nivo u posljednjih sedam mjeseci (na 67,8 bodova), dok su inflaciona očekivanja porasla. Amerikanci očekuju da će inflacija u narednih dvanaest mjeseci dostići 4,3 odsto, što su najviša očekivanja inflacije od novembra 2023. U međuvremenu, stopa nezaposlenosti u SAD-u u januaru iznosila je četiri odsto, što je najniže od prošlog maja. Prosječna satnica na godišnjem nivou porasla je za 4,1 odsto, dok su očekivanja bila niža (3,8%).
Naravno, s jedne strane je pozitivno što plate nadmašuju inflaciju, ali to istovremeno podstiče inflaciju, ograničavajući sposobnost Federalnih rezervi (Fed) da sprovode labaviju monetarnu politiku. Sve je veća vjerovatnoća da će Fed ove godine smanjiti kamatne stope samo jednom, dok su ranije prognoze predviđale dva smanjenja, počevši od juna.
U petak su njujorški berzovni indeksi izgubili približno jedan odsto vrijednosti, a tome je doprinio i Donald Tramp, koji je najavio da sljedeće sedmice (možda već u ponedjeljak) planira uvesti uzvratne carine za nekoliko zemalja, što bi, naravno, moglo ponovo uzdrmati cijene akcija.
Nije tajna da su pomenuta inflaciona očekivanja u SAD-u porasla upravo zbog Trampovih prijetnji carinama. Ipak, američki predsjednik je pristao da na mjesec dana odloži uvođenje carina od 25% na proizvode iz Kanade i Meksika, čime je ublažio tenzije koje su bile očigledne na Wall Streetu početkom sedmice. Ključno pitanje ostaje kako će carinski rat uticati na inflaciju i koliko će naštetiti poslovanju. U automobilskoj industriji uvjereni su da će posljedice biti ogromne.
Ipak, panevropski berzovni indeks STOXX 600 prošle sedmice je porastao za pola procenta, zahvaljujući ohrabrujućim poslovnim rezultatima nekih kompanija (ArcelorMittal, Novo Nordisk, Infineon…), što je već sedma uzastopna pozitivna sedmica. Pomalo iznenađujuće, s obzirom na to da Njemačka i dalje ima ozbiljne probleme. Industrijska proizvodnja u decembru je na mjesečnom nivou pala za 2,4 odsto, što je znatno više od očekivanih -0,7 odsto. Evropska centralna banka (ECB) će ipak morati sniziti kamatne stope. ECB je prije nekoliko dana objavila da se neutralni nivo pasivne kamate, koji ni ne podstiče ni ne ograničava rast, kreće između 1,75 i 2,25 odsto. Trenutno je kamatna stopa ECB-a na depozite 2,75 odsto.
Izvor: Seebiz.eu
