Hrvatskoj nedostaje radnika u gotovo svim segmentima privrede, od radno intenzivnih djelatnosti do visokokvalifikovanih stručnjaka.
S jedne strane imamo negativne demografske trendove, niski prirodni prirast te iseljavanje stanovništva, pri čemu u velikom broju iseljavaju visokoobrazovani koji su se školovali u Hrvatskoj, ali očigledno za tuđe tržište rada, a s druge je, posljedično, sve veći uvoz radne snage jer bez stranih radnika mnogi bi poslovni procesi naprosto stali.
Lani je u Hrvatskoj izdato više od 172 hiljade radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja, najviše za Zagreb i priobalne župaije, a najviše se traže radnici u građevini i turizmu. Potrebe za stranom radnom snagom samo rastu, a tako će vjerovatno biti i ove godine. No, iz MUP-a su sada najavili da će se postrožiti uslovi za izdavanje radnih dozvola na način da će se uvesti novi uslovi za davanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, piše Novi list.
"/>Prema Zakonu o strancima, pozitivno mišljenje HZZ-a temelj je naime na kojemuMUP izdaje radne dozvole. Dodatno će, poručuju, provjeravati poslodavce i uslove rada koje nude, pojačaće se nadzor poslodavaca kako bi detektirali one koji »zloupotrebljavaju sustav«, s ciljem da ih se isključi iz sustava zapošljavanja. Kako će se sve to odraziti na tekuća kretanja na tržištu radne snage u ovoj godini, ostaje za vidjeti, no dugoročno trend je jasan. U Hrvatskom udruženju poslodavaca nedavno su izračunali da će u Hrvatskoj do 2030., uz pretpostavku stabilnog rasta BDP-a, biti između 400 i 500 hiljada stranih radnika pa bi svaki četvrti radnik u Hrvatskoj tada mogao biti stranac. Strani radnici, predviđa HUP, tada bi činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj.
