Hiljade preduzeća i domaćinstava čeka na priključenje na elektroenergetsku mrežu u Holandiji, što primorava operatere mreže na racionalizaciju snage – što predstavlja rani pokazatelj onoga što će druge evropske zemlje vjerovatno morati da rade kako se tempo elektrifikacije bude ubrzavao.
Više od 11.900 preduzeća čeka na priključke na elektroenergetsku mrežu, prema podacima udruženja holandskih mrežnih operatera Netbeheer Nederland. Među njima su i javne ustanove poput bolnica i vatrogasnih stanica, kao i hiljade novih stambenih jedinica.
Holanndski zvaničnici i kompanije navode da dugo čekanje na priključke koči privredni rast i da bi moglo primorati preduzeća da preispitaju svoje investicione planove. Uprkos ulaganjima u nove kablove i trafostanice, novi priključci u nekim dijelovima zemlje neće biti dostupni prije sredine 2030-ih, upozoravaju mrežni operateri, prenosi Seebiz.eu.
Iako su uska grla u Holandiji posebno izražena, analitičari smatraju da je ovo upozorenje na ono što bi moglo zadesiti i druge članice EU, s obzirom na to da se elektrifikacija ubrzava radi ispunjavanja ambicioznih ciljeva dekarbonizacije Evropske unije.
„I druge zemlje imaju zagušenja“, rekla je Zsuzsanna Pató, rukovodilac energetskog tima u briselskoj nevladinoj organizaciji RAP, dodajući da bi „svakako“ trebalo da vide holandski primjer kao upozorenje.
Jedan holandski zvaničnik je priznao: „Nigdje drugo situacija nije ni približno ovako loša.“
Holandija je jedna od evropskih zemalja koje su najbrže krenule ka elektrifikaciji ključnih sektora privrede, naročito nakon što je 2023. godine okončana proizvodnja iz ogromnog kopnenog plinskog polja Groningen. Prema podacima Netbeheer Nederland, više od 2,6 miliona domaćinstava u Holandiji sada ima solarne panele na krovovima. Kompanije su takođe ubrzale prelazak sa gasa nakon energetske krize u EU 2022. godine.
Zemlja se dugo oslanjala na sopstvene plinske resurse, pa nadogradnja električne mreže nije pratila tempo promjena, saopštio je nacionalni operater elektroenergetske mreže Tennet.
Kako bi se obezbijedio potreban kapacitet mreže, holandska vlada procjenjuje da će nivo ulaganja u kablove i trafostanice do 2040. godine dostići oko 200 milijardi eura.
Dio tih sredstava mogao bi se obezbijediti prodajom njemačkog dijela elektroenergetske mreže, kojim trenutno upravlja Tennet, privatnim investitorima – vrijednost se procjenjuje na oko 20 milijardi eura, prema riječima zvaničnika uključenih u pregovore. Međutim, najveći dio sredstava moraće da se nadoknadi kroz amortizaciju imovine, što znači da će potrošači snositi dio troškova.
Holandija već sada ima neke od najviših cijena električne energije u zapadnoj Evropi, što je posljedica zagušenja mreže. Na primjer, mjesečne cijene su ove godine u prosjeku oko 30 eura po megavat-satu više nego u Francuskoj, pokazuju podaci istraživačkog centra Ember.
