Dogodilo se tiho, gotovo neprimjetno. Nije bilo spektakularnih naslovnica ni dramatičnih objava sa pozornice Silicijumske doline. Ali početkom oktobra 2025. internet se nepovratno promijenio. U svega nekoliko nedjelja, dva igrača – OpenAI i Perplexity – iz temelja su promijenila način na koji pretražujemo informacije. Posljedica je jasna i surova: Google, sinonim za pretraživanje interneta više od dvije decenije, upravo doživljava kolaps iz kojeg se možda nikada neće oporaviti. Već danas izgubio je 800.000 korisnika, a to je tek početak kraja.
Kraj Googleovog monopola više nije pitanje budućnosti, već sadašnjosti
U trenutku kada je OpenAI objavio da ChatGPT može direktno u razgovoru pokretati Spotify, Booking, Canvu i uskoro Uber, malo ko je shvatio dubinu tog poteza. Više nema potrebe otvarati novi tab, kucati ključne riječi ili klikati na sponzorisane linkove. Korisnik jednostavno razgovara s vještačkom inteligencijom koja zadatak izvršava odmah – bez posrednika.
Ono što izgleda kao tehnička sitnica u stvarnosti je smrtonosni udarac Googleovom poslovnom modelu. Njegovo carstvo počiva na jednoj jednostavnoj činjenici – ljudi traže informacije preko pretraživača, a Google im putem reklama prodaje pažnju. Ako korisnik više ne mora „tražiti”, jer dobija tačan odgovor ili izvršenu radnju odmah unutar razgovora, cijeli taj ekosistem gubi smisao.
Novi centar interneta više nije pretraživač, već – razgovor
ChatGPT danas ima 800 miliona aktivnih korisnika sedmično. To je skoro tri puta više od broja stanovnika Sjedinjenih Američkih Država. I oni više ne „guglaју” – oni razgovaraju. Kažu „nađi mi hotel”, „napravi mi prezentaciju”, „prevedi mi ovaj ugovor” – i dobiju rezultat odmah.
Perplexity ide još dalje – kombinuje preciznost enciklopedije, brzinu pretraživača i inteligenciju ličnog asistenta. Za razliku od Googlea, koji korisnika šalje na stotine linkova, Perplexity nudi sažet, tačan i personalizovan odgovor. Ljudi se brzo navikavaju na tu efikasnost i sve rjeđe imaju potrebu da otvaraju rezultate pretrage.
Googleov model se urušava iznutra
Podaci su neumoljivi. Danas 69% svih Google pretraga ne završava klikom. Ljudi dobiju odgovor direktno u rezultatima i odmah odlaze. U maju 2024. taj procenat iznosio je 56%. Trend je jasan – korisnici više ne dolaze na web stranice, što znači da oglašivači više nemaju publiku koju mogu da dosegnu.
Istovremeno, sajtovi s vijestima bilježe nagli rast posjeta koji dolazi preko chatbotova, dok je promet iz klasičnih pretraživača pao za 15%. Internet više nije mreža povezanih stranica, već mozaik zatvorenih sistema u kojima vještačka inteligencija posreduje sve informacije.
Pad otvorenog weba i uspon zatvorenih ekosistema
Ono što se desilo s aplikacijama sada se dešava i s webom. Već 88% vremena na mobilnim uređajima provodimo unutar aplikacija, a samo 10% u pretraživačima. ChatGPT se sada pridružuje eliti najkorištenijih aplikacija – uz WhatsApp, Instagram, TikTok i YouTube. Rezultat je koncentracija moći u rukama nekolicine igrača i postepena smrt otvorenog interneta, prenosi portal Logično.
Google, koji je godinama bio vrata interneta, sada gubi tu ulogu. OpenAI postaje novi operativni sistem razgovora. Perplexity – nova enciklopedija znanja. A klasične web stranice, koje su decenijama bile temelj digitalne ekonomije, pretvaraju se u sirovi materijal koji AI sistemi konzumiraju i recikliraju.
Bitka se više ne vodi oko tehnologije, već oko kontrole
Na papiru, OpenAI tvrdi da je njegov sistem otvoren i da se svako može „priključiti”. U praksi, pitanje je ko odlučuje koje će aplikacije biti vidljive, koji odgovori istaknuti i ko će kontrolisati tok novca. Google je svoj uspjeh izgradio zarađujući na tuđem sadržaju. OpenAI planira isto – samo što umjesto banera u rezultatima pretrage nudi integrisane usluge u razgovoru i uzima proviziju.
Šta to znači za nas
Otvoreni web – onaj divlji, raznovrstan i slobodan prostor gdje je svako mogao objaviti ideju i privući publiku – sada je na aparatima. Ne nestaje preko noći, ali agonija je počela. Ulazimo u eru zatvorenih platformi i inteligentnih asistenata koji odlučuju šta ćemo vidjeti, kupiti i saznati.
Pitanje više nije možemo li to zaustaviti. Ne možemo. Pravo pitanje je hoćemo li pasivno posmatrati kako se internet mijenja ili ćemo naučiti kako te promjene iskoristiti u svoju korist. Ko razumije kako funkcioniše vještačka inteligencija, kako se stvaraju vrijednosti u konverzacionim interfejsima i što znači „SEO 2.0”, taj će imati prednost.
Ipak…
Google nije propao preko noći. Ali njegovo doba se završava. Platforme poput OpenAI-ja i Perplexityja nisu samo konkurencija – one su potpuno novi internet. Ako ne promijenimo način na koji pristupamo informacijama, rizikujemo da ostanemo zarobljeni u prošlom desetljeću. Ako ih naučimo koristiti, možemo postati pioniri onoga što dolazi. A ono što dolazi, jasno je – više neće ličiti na web koji smo poznavali.
I da budemo potpuno iskreni – mi iz portala Logično nećemo proliti ni suzu zbog propasti Googlea. Riječ je o platformi koja godinama sprovodi brutalnu cenzuru, potiskuje nezavisne medije i filtrira istinu kroz politički obojene algoritme. Google nam je čak ukinuo oglašavanje, pokušavajući da nas uguši, i to pod pritiskom takozvanih „provjeravača činjenica” iz Faktografa. Ali, kako narod kaže – „Ničija nije gorjela do zore.” I ova tehnološka dinastija, koja je vjerovala da će vječno vladati informacijama, sada gubi moć. A to je možda najbolja vijest koju je internet dobio u posljednjih 20 godina.
