Ako je bitkoin prošle godine ostvario rast od 122 odsto i činilo se da ima otvoren put ka nivou od 200.000 dolara, uz Trampova obećanja da će Sjedinjene Američke Države pretvoriti u kripto-prijestonicu svijeta (usvojen je i Genius Act, koji reguliše status stablekoina), ishod se pokazao potpuno drugačijim.
U oktobru je bitkoin dostigao rekordnih 126.000 dolara, a potom je za samo dva mjeseca izgubio četvrtinu svoje vrijednosti. Značajan broj velikih vlasnika bitkoina odlučio je da unovči dobit, dok su američki ETF-ovi, koji su prethodno bilježili snažne prilive, iznenada zabilježili velike odlive. Od trenutka kada je bitkoin postavio rekord do kraja 2025. godine, neto odljevi iz ETF-ova podržanih isključivo bitkoinom premašili su 5,5 milijardi dolara.
Tržište kriptovaluta dodatno je pod pritiskom zbog mogućeg isključenja dionica kompanija iz MSCI indeksa, čiji se poslovni modeli sve više zasnivaju na akumulaciji kriptovaluta (uglavnom bitkoina i etera) i čije bilanse sadrže više od polovine imovine u kriptovalutama. Konačna odluka o tome biće objavljena 15. januara. Ukoliko kompanije poput Strategyja, koji posjeduje oko 672.000 bitkoina, budu isključene iz MSCI indeksa, brojni pasivni fondovi biće primorani da prodaju njihove dionice, što bi, prema pojedinim procjenama, moglo dovesti do prodaje kripto-imovine u vrijednosti od 10 do 15 milijardi dolara.
Entuzijazam je splasnuo i među analitičarima, koji su počeli da revidiraju svoje ciljne cijene bitkoina naniže. Goldman Sachs i dalje procjenjuje da bi bitkoin ove godine mogao dostići 150.000 dolara, dok JP Morgan predviđa rast do 170.000 dolara.
