Tri glavna faktora vjerovatno će oblikovati ekonomske i geopolitičke ishode u narednih nekoliko godina: politički nesputan razvoj vještačke inteligencije, prelazak sa logike globalizacije na razmišljanje po principu nulte sume i povećani međunarodni rizici krajnjih ishoda. Mnogo toga moglo bi poći dobro, ili barem onako kako se očekuje — sve dok ne prestane da bude tako.
Ovo je fascinantan trenutak za međunarodnu politiku i globalna tržišta. Svijet je u previranju, prvenstveno zato što su Sjedinjene Američke Države, i dalje dominantna supersila, postale suštinski nepouzdan akter. Predsjednik Donald Trump aktivno razgrađuje međunarodni poredak koji su SAD izgradile i predvodile tokom proteklih 80 godina. Ipak, finansijska tržišta su na visokim nivoima, ne samo u SAD-u već i u Istočnoj Aziji, Južnoj Americi i velikom dijelu Evrope. Da li investitori griješe ili je slika složenija nego što ova prividna kontradikcija sugeriše?
Iako je situacija zaista komplikovana, tri glavna faktora oblikovaće globalnu politiku i tržišta u narednih nekoliko godina. Prvo, praktično ne postoje politička ograničenja za ubrzani razvoj vještačke inteligencije, koja je pokretačka snaga tržišnog rasta i koja će se, i na dobro i na loše, nastaviti gotovo nesputano. Najvažnija tehnološka revolucija u istoriji — ona koja će stvoriti i izuzetne prilike i opasnosti bez presedana — stigla je u vrijeme „geopolitičke recesije“, kada postojeći globalni sistem ustupa mjesto nečemu novom što još ne možemo da vidimo.
Ubrzano pogoršanje odnosa među velikim vladama ostaviće vještačku inteligenciju gotovo bez efikasne regulacije. Kompanije koje stvaraju najnaprednije modele sada funkcionišu kao suvereni geopolitički akteri, jer će se njihovi izumi pokazati ključnim za našu buduću bezbjednost i prosperitet. To je zakon džungle primijenjen na nemilosrdnu i izuzetno dobro finansiranu tehnološku konkurenciju. Postoji „trka u naoružanju“ u oblasti vještačke inteligencije ne samo između SAD-a i Kine, već i među kompanijama kao što su OpenAI, Anthropic i njihovi konkurenti. Podsticaji za rast umjesto opreza su neosporni.
Drugo, tržišni efekat ubrzanog rasta vještačke inteligencije biće ublažen kontinuiranim političkim porezom na globalizaciju. Tokom pola vijeka, glavni pokretač globalnog ekonomskog rasta bio je američki pritisak za otvorena tržišta kako bi se ubrzali prekogranični tokovi ideja, informacija, ljudi, robe, usluga i, što je najvažnije, kapitala. Ali SAD više ne podstiču globalizaciju. Umjesto toga, predvode napor da se trgovinski i finansijski odnosi koriste za uske političke dobitke, primoravajući druge vlade da prihvate protekcionizam kako bi zaštitile sopstvene industrije i radnike. Iako je Trump intenzivirao ovaj trend, vrijedi podsjetiti da su se demokrate udaljavale od slobodne trgovine i prije nego što se on pojavio na sceni.
Rezultat je dubok pomak od razmišljanja zasnovanog na pozitivnoj sumi ka razmišljanju zasnovanom na nultoj sumi. Tačno je da druge zemlje i dalje oklijevaju da odbace globalizaciju, što pokazuju nedavni značajni trgovinski sporazumi koji uključuju Evropsku uniju, Indiju, Mercosur (Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj), Kinu, Kanadu i druge. Međutim, globalni trend ka politički motivisanom protekcionizmu za sada predstavlja novu normalnost.
Treće, svijet proizvodi sve više i sve veće „rizike krajnjih ishoda“ — zaista razorne, i dalje malo vjerovatne ishode, koji više nijesu toliko nevjerovatni kao nekada. Nepouzdana supersila primorava svoje tradicionalne saveznike da preispituju svoje bezbjednosne i ekonomske opcije, dok rivali testiraju šta je postalo moguće. Veće trenje među vladama čini međunarodne probleme težim i skupljim za rješavanje.
Uzmimo u obzir američko-izraelski rat s Iranom. Trumpova odluka da napadne Islamsku Republiku proistekla je iz pretjeranog samopouzdanja, ali takođe odražava raspad američkih odnosa sa saveznicima — koji nijesu imali nikakav uticaj na donošenje odluka u SAD-u. Rezultat je bio najteži poremećaj trgovine od pandemije COVID-19.
Tačno je da rat još nije izazvao globalnu ekonomsku recesiju. Ali bez obzira na to šta se u bliskoj budućnosti dogodi s Ormuskim moreuzom ili još jednim potencijalnim krugom pregovora o iranskom nuklearnom programu, sada postoji stalni rizik da bi neprijateljstva mogla ponovo planuti u bilo kom trenutku, s još većim globalnim posljedicama. Osim toga, Bliski istok je sada opasnije mjesto, s više prostora za djelovanje odmetnutih aktera i s vjerovatnoćom da će neograničena američka odmazda radikalizovati druge — bilo da je riječ o militantnim grupama poput Huta u Jemenu, terorističkim grupama poput Islamske države i njenih nasljednika, ili pojedincima osnaženim opasnim novim tehnologijama.
Niti su to jedini globalno važni rizici krajnjih ishoda izazvani geopolitikom. Trenutno izgleda da Ukrajina ima zamah u ratu protiv ruske agresije. Ali to znači da će predsjednik Vladimir Putin biti u sve opasnijem stanju izolacije. Što se Ukrajina više približava poniženju Kremlja, to je veći rizik da bi Putin iz očaja mogao posegnuti za taktičkim nuklearnim udarom ili agresivnijim i direktnijim napadima na zemlje NATO-a na prvoj liniji kako bi promijenio tok igre. Ovi ishodi postali su vjerovatniji zbog nedavnog odricanja Bijele kuće od bilo kakve uloge u posredovanju za okončanje borbi.
Nijedan od ovih opasnih scenarija nije vjerovatan, ali su postali vjerovatniji nego što su mnogi spremni da priznaju. I to su samo rizici koji su već vidljivi. Nedostatak upravljanja vještačkom inteligencijom i drugim novim ratnim oružjima učiniće svaki budući sukob manje predvidljivim i opasnijim. Odsustvo koordinacije u oblasti globalnog zdravlja — američka vlada je manje spremna da predvodi, a Svjetska zdravstvena organizacija je ostala bez dijela resursa — čini vjerovatnijim razvoj buduće pandemije i manje vjerovatnim njeno obuzdavanje.
Ukratko, tehnološki proboji koji guraju tržišta naviše vjerovatno će se nastaviti, ali raste i rizik od poremećaja velikih razmjera. Mnogo toga moglo bi poći dobro, ili barem onako kako se očekuje — sve dok ne prestane da bude tako.
Izvor: Project Syndikate
Prevod: Bankar.me
