Finski predsjednik Alexander Stubb dao je intervju za britanski The Telegraph. Govorio je o budućnosti NATO-a i zaključio: „Spašavajmo što se spasiti može“.
Kaže da su, kada je riječ o Ukrajini, tri stvari drugačije nego prošle godine. „Prvo, sada smo uključeni u mirovne pregovore, kojih tada nije bilo. Drugo, Ukrajina je danas u mnogo boljoj poziciji na bojištu nego što je bila prije godinu dana“, kaže, napominjući da ukrajinske snage ponovo potiskuju Ruse i vraćaju teritoriju.
„Osim toga, u posljednja tri mjeseca Ukrajina je uspjela eliminisati više od 90.000 ruskih vojnika, što je znatno više od ukrajinskih gubitaka. Rusi ne mogu regrutovati vojnike brzinom kojom ih gube. Čak 80 odsto pogibija uzrokovano je dronovima. Vojna sposobnost Ukrajine stoga je mnogo jača nego prije godinu dana.“
No, potom slijedi bolno otrežnjenje. „Ono što bih vam rekao prije početka rata u Iranu jeste da je ruska ekonomija patila“, kaže Stubb. „Prije rata suočavali su se s nultim rastom, bez rezervi, kamatnim stopama od 16 odsto, dvocifrenom inflacijom i nesposobnošću vlade da isplaćuje plate vojnicima. Budžetski deficit trebalo je da poraste sa prošlogodišnjih 83 milijarde dolara na 130 milijardi dolara.“
Stubb rezignirano dodaje: „Ali sada, uz rast cijena nafte i ukidanje sankcija, ne znamo šta će biti. To će svakako imati negativan efekat.“
Ublažavanje sankcija Rusiji je „veoma štetno“
Na pitanje hoće li rusko izbjegavanje ekonomskog pritiska nanijeti veliku štetu, Stubb odlučno odgovara: „Veoma je štetno. Veoma je štetno za Ukrajinu jer to u suštini hrani rusku ratnu mašinu. Moja poruka od samog početka jeste da moramo raditi dvije stvari: podržavati Ukrajinu koliko god možemo, finansijski i vojno, i vršiti što veći pritisak na Rusiju. Sankcije su, naravno, ključne.“
Na pitanje vjeruje li da će Amerika ponovo uvesti sankcije nakon završetka iranske krize i može li njihova suspenzija postati trajna, odgovara: „Nemam kristalnu kuglu.“ Ipak, dodaje kako Trumpu treba odati priznanje što je prošle godine sankcionisao dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosneft i Lukoil, te što je iskoristio američke carine kako bi primorao Indiju da smanji uvoz ruskih energenata. Uprkos tome, Stubb nije siguran hoće li se američke sankcije vratiti, zaključivši: „U ovoj fazi jednostavno ne znamo.“
To je veliki zaokret u odnosu na njegovu poruku od prije godinu dana, kada je Evropljanima savjetovao da se „smire, okupaju, odu u saunu, duboko udahnu“ i da sa Trumpom „razgovaraju, a ne da se povlače“.
Promjena američke vanjske politike
Stubb i dalje vjeruje u takav pristup i zagovara finsku verziju načela „ostani miran i nastavi dalje“. U jednom trenutku podsjeća: „Ja sam Finac, dakle ostajem hladan, miran i pribran.“ No, događaji su ga ipak naveli na neke oštre zaključke. Stubb smatra da je rat u Iranu dodatni dokaz temeljne promjene u američkom pristupu saveznicima.
„Mislim da sada postoji razlika u američkoj vanjskoj politici koju moramo shvatiti, a to kažem kao neko ko je proamerički orijentisan i strastveni zagovornik transatlantizma. Moramo se suočiti sa svijetom kakav jeste, a ne kakav bismo željeli da bude“, kaže.
Izvor i foro: Seebiz.eu
