Evropske vlade ograničavaju prodaju dugoročnih državnih obveznica, prelazeći na kratkoročnije finansiranje kako bi ograničile štetu od rasta troškova zaduživanja.
Prema prognozi Barclays-a, zasnovanoj na trendovima izdavanja državnih obveznica, očekuje se da će prosječno dospijeće duga prodatog na velikim tržištima eurozone, uključujući Njemačku, Francusku i Italiju, ove godine pasti ispod 10 godina, prvi put od 2015. godine. U Velikoj Britaniji banka očekuje prosječno dospijeće od oko 8,8 godina, što je najniži nivo u ovom vijeku.
Ova promjena ima duboke implikacije po fiskalnu održivost u eurozoni, gdje se vlade suočavaju s rekordnim potrebama za zaduživanjem, a istovremeno i sa smanjenim apetitom za obveznicama s rokom dospijeća od 15 do 30 godina, koje su istorijski činile okosnicu portfelja javnog duga.
Njemačka planira izdavanje vrijednosnih papira u iznosu od 520 milijardi eura za 2026. godinu – što je istorijski maksimum – ali skraćuje prosječno dospijeće sa 7,8 na 7,7 godina povećanjem kratkoročnog i srednjoročnog duga, dok dugoročno izdavanje zadržava na prethodnim nivoima, blizu 60 milijardi eura.
Ovi podaci naglašavaju kako upravljači javnim dugom reaguju na smanjenu potražnju za dugoročnim obveznicama od strane tradicionalnih kupaca poput penzionih fondova. Ovog mjeseca Holandija je završila sveobuhvatnu reformu svog penzionog sistema vrijednog 1,8 biliona eura, za koju se očekuje da će dodatno smanjiti potražnju za dugoročnim dugom.
Ekonomije poput Ujedinjenog Kraljevstva takođe su doživjele odmak od penzionih sistema sa definisanim naknadama, koji su nekada bili gotovo nezasiti kupci dugoročnih obveznica.
Ovo predstavlja drastičnu promjenu u odnosu na period od prije deset godina, kada su evropske vlade žurile da osiguraju niske troškove zaduživanja izdavanjem ultra-dugoročnih obveznica – koje su ponekad dospijevale tek nakon 100 godina.
Kratkoročno zaduživanje je obično jeftinije za vlade, što znači da mogu smanjiti kamatne troškove izbjegavanjem dugoročnog izdavanja. Međutim, oslanjanje na kraće rokove dospijeća – što su Sjedinjene Američke Države radile posljednjih godina – ostavlja javne finansije izloženijim promjenama kamatnih stopa, jer se dug mora redovno refinansirati.
U međuvremenu, jaz između dvogodišnjih i desetogodišnjih troškova zaduživanja naglo se povećao u posljednje dvije godine u velikim evropskim ekonomijama, usljed globalnog talasa povećanog izdavanja duga. April LaRusse, šefica investicionih stručnjaka u Insight Investmentu, kazala je da upravljači dugom, skraćujući rokove dospijeća, „uskaču u pomoć“ zemljama koje se suočavaju sa padom potražnje za svojim dugoročnim dugom.
Max Kitson, analitičar u Barclays-u, rekao je da je smanjenje ročnosti izdanja državnih obveznica djelimično odgovor na ogromne količine novog zaduživanja. Barclays predviđa povećanje bruto prodaje duga u državama EU za 100 milijardi eura ove godine.
Rasprodaja japanskog duga ove sedmice prelila se i na tržišta obveznica širom svijeta, što je najnoviji znak zabrinutosti investitora zbog rekordnog zaduživanja bogatih zemalja. Tržište eurozone dodatno se promijenilo nakon prošlogodišnje velike najave Njemačke da će ublažiti ustavno ograničenje zaduživanja kako bi omogućila snažno povećanje potrošnje na infrastrukturu i odbranu.
Prinosi na njemačke državne obveznice – referentnu tačku za dugoročno državno zaduživanje u eurozoni – naglo su porasli nakon objave ovih planova, jer se investitori pripremaju za snažan rast izdavanja, ali i za jači ekonomski rast. Prinosi na 30-godišnje obveznice kreću se oko 3,5 odsto, što su nivoi koji nijesu viđeni više od decenije.
Jason Borbora-Sheen, portfelj menadžer u investicionoj kompaniji Ninety One, rekao je: „Dinamika ponude i potražnje ključno je razmatranje za formiranje cijena državnih obveznica, posebno imajući u vidu da fiskalna pitanja sve više utiču na ponašanje tržišta.“
U Ujedinjenom Kraljevstvu, mjere Kancelarije za upravljanje dugom da otkaže neke aukcije dugoročnog duga i pokrene konsultacije o proširenju tržišta trezorskih zapisa – duga koji dospijeva u roku od godinu dana – bile su ključni razlog zbog kojeg je novembarski budžet mirno prihvaćen na tržištu, tvrde investitori.
(Izvor: Financije.hr(
