Donald Trumpova protekcionistička politika udaljava Sjedinjene Američke Države, koju čine 13 posto svjetske trgovine, od slobodnog tržišta i transatlantskih odnosa vrijednih 1,6 biliona eura. Evropska unija, koja sa svojih 27 zemalja članica i 450 miliona ljudi obuhvata oko 16 posto globalne trgovine, vidi u tome priliku za širenje svog uticaja.
– Zemlje se ređaju da sarađuju s nama – izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen za Politico.
Od kada joj je potvrđen drugi mandat u decembru, von der Leyen je obnovila i pokrenula niz trgovinskih inicijativa: postigla je dogovor s južnoameričkim blokom Mercosur, inicirala pregovore s Indijom i intenzivirala razgovore sa zemljama jugoistočne Azije, kao i sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Australijom.
Mercosur
U decembru je von der Leyen otputovala u Montevideo, gdje je obnovila razgovore s liderima Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja o sporazumu koji bi otvorio tržište od preko 700 miliona potrošača.
Sporazum se suočava s otporom evropskih poljoprivrednika, naročito iz Francuske, zabrinutih zbog konkurencije jeftinijeg uvoza. Dodatno opterećenje predstavljaju ekološki standardi, posebno pitanje krčenja šuma u Brazilu. Ipak, promjene geopolitičke klime – uključujući Trumpovu trgovinsku politiku – mogle bi pokrenuti blokirane pregovore. Očekuje se da će glasanje u Vijeću EU uslijediti na jesen, dok bi konačni potpis mogao biti stavljen do kraja godine.
Indija
U februaru je von der Leyen posjetila Indiju kako bi oživjela pregovore o slobodnoj trgovini, nazivajući taj potencijalni sporazum “najvećim takve vrste u svijetu”. Cilj je povezivanje tržišta od gotovo 2 milijarde ljudi.
Pregovori su godinama bili u zastoju zbog pitanja pristupa tržištu i visokih indijskih carina, a novi izazov je evropski porez na ugljik, kojem se Indija žestoko protivi. Ipak, zajednički politički interes – posebno u kontekstu konkurencije s Kinom i SAD-om – mogao bi ubrzati proces. Novi krug pregovora zakazan je za maj.
Australija
Sporazum koji bi EU donio oko 4 milijarde eura dodatnog BDP-a propao je u oktobru 2023. godine zbog nesuglasica oko izvoza govedine i ovčetine. Australija želi veći pristup tržištu EU, ali evropski poljoprivredni lobi pruža snažan otpor.
Geografske oznake proizvoda – poput Prosecca i Parmigiana – također su kamen spoticanja. Ipak, predstojeći izbori u Australiji mogli bi donijeti novi zamah pregovorima.
Indonezija
Najveća ekonomija jugoistočne Azije i četvrta najmnogoljudnija zemlja na svijetu još uvijek ima skroman trgovinski odnos s EU. Ključna prepreka je zabrana izvoza rude nikla, koju EU osporava pred WTO-om, kao i neslaganja oko propisa o deforestaciji.
Uprkos 19 održanih rundi pregovora, sporazum je još daleko. Naredni susreti nisu zakazani, ali obje strane ostaju otvorene za nastavak dijaloga.
Filipini, Malezija, Tajland
Brisel obnavlja trgovinske odnose s ovim članicama ASEAN-a, koje zajedno čine tržište od 660 miliona ljudi.
Malezija se nada skorom nastavku pregovora, a premijer Anwar Ibrahim posjetio je Brisel početkom godine. Razgovori s Filipinima i Tajlandom, koji su godinama bili zamrznuti zbog političkih razloga, sada napreduju. Novi krugovi zakazani su za juni.
