Evropska komisija odgodila je predstavljanje novog paketa sankcija protiv Moskve dok ne obavi konsultacije s partnerima iz grupe G7 o budućnosti gornje granice cijena ruske nafte.
Predlog je trebalo da bude predstavljen ambasadorima u petak, ali je to odloženo do početka sljedeće nedjelje, potvrdilo je nekoliko zvaničnika i diplomata za Euronews.
Među idejama koje se razmatraju je i potpuna zabrana pomorskih usluga, što bi drastično promijenilo dosadašnji pristup, prenosi Index.
Potpuna zabrana pomorskih usluga
Plan, koji najglasnije zagovaraju Finska i Švedska, zabranio bi kompanijama iz Evropske unije pružanje bilo kakvih usluga, poput osiguranja, prevoza ili pristupa lukama, plovilima koja prevoze rusku sirovu naftu ili naftne derivate. Do sada je EU dopuštala takve usluge, ali isključivo za tankere koji su poštovali gornju granicu cijena grupe G7, mehanizam koji je na snazi od decembra 2022. godine.
Ta gornja granica je nedavno prilagođena na 44,10 dolara po barelu kako bi odražavala tržišne trendove i pojačala pritisak na rusku ratnu ekonomiju. Dinamičnu granicu cijena primjenjuju EU, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Japan, dok su SAD zadržale izvorni nivo od 60 dolara po barelu.
Posljedice napuštanja mehanizma
Ako bi EU uvela potpunu zabranu pomorskih usluga, gornja granica cijena praktično bi prestala da važi na području Unije. Kompanijama bi bilo zabranjeno da servisiraju sva ruska plovila bez izuzetka, nezavisno od toga prodaju li naftu iznad ili ispod cjenovnog limita.
Finska i Švedska smatraju da bi takva zabrana donijela višestruke koristi: značajno bi povećala troškove ruskom naftnom sektoru, bila bi jednostavnija za sprovođenje i suzbila bi korišćenje krivotvorenih dokumenata, kojima se Moskva često služi za zaobilaženje sankcija, prenosi Index.hr.
Ipak, napuštanje mehanizma ograničenja cijena moglo bi da bude problematično za neke države članice, posebno ako druge zemlje grupe G7 ne prihvate tu inicijativu. Za svaku odluku o sankcijama potrebna je jednoglasnost svih 27 članica.
Čeka se stav Vašingtona
Brisel nastoji da uskladi svoje poteze s Bijelom kućom, koja je u oktobru sankcionisala dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosnjeft i Lukoil, nakon neuspjeha planiranog sastanka predsjednika Donalda Trampa i Vladimira Putina.
Zbog dominacije američkog dolara u globalnoj trgovini, sankcije Vašingtona imale su eksteritorijalni efekat i prisilile Moskvu da svoju naftu tipa Ural prodaje uz veći popust. Potencijalna zabrana pomorskih usluga zadala bi novi udarac ruskim prihodima od energenata.
Međutim, Trampova administracija oklijeva s izmjenama gornje granice cijena. Prošle godine bila je jedina članica G7 koja je odbila prelazak na dinamički mehanizam.
Dodatni faktor su i pregovori o mirovnom sporazumu između Ukrajine i Rusije koje vodi Vašington, a koji su dosad postigli ograničen napredak. Nakon dvodnevnih trilateralnih razgovora u Abu Dabiju, Ukrajina i Rusija dogovorile su razmjenu 314 ratnih zarobljenika, dok su SAD i Rusija odlučile ponovo da uspostave vojni dijalog na visokom nivou, prvi put u više od četiri godine.
„Vidjećemo u kom će smjeru ići mirovni pregovori“, rekao je američki ministar finansija Skot Besent, napominjući kako Vašington „razmatra“ dodatne kaznene mjere.
