Četvrtak je donio rijetku podudarnost: ECB je prvi put od septembra 2023. podigla ključne kamatne stope, američka inflacija dostigla je trogodišnji maksimum, a kineske proizvođačke cijene zabilježile su najveći godišnji rast u gotovo četiri godine.
Zajednički imenitelj je energetski šok kao posljedica rata na Bliskom istoku, koji se nakon tri mjeseca sa cijena roba preliva na šire cjenovne agregate, prenosi Seebiz.eu.
Rast inflacije
ECB je podigla depozitnu stopu na 2,25 odsto i istovremeno revidirala svoje projekcije: inflacija ove godine na 3,0 odsto, a rast na samo 0,8 odsto. Poruka je jasna: centralna banka radije rizikuje slabiji rast nego da dozvoli odvajanje inflacionih očekivanja. Tržište će povećanje prenijeti poznatim putem: Euribor, koji se već posljednjih sedmica prilagođava naviše, pretvoriće više kamatne stope u skuplje kreditiranje domaćinstava i preduzeća.
U SAD-u je slika slična, osim što Fed još čeka: ukupna inflacija od 4,2 odsto i proizvođačke cijene, koje su znatno premašile očekivanja rastom od 1,1 odsto na mjesečnom nivou, zatvaraju vrata smanjenju kamata u kratkom roku. Indeks kineskih proizvođačkih cijena, sa godišnjim rastom od 3,9 odsto, potvrđuje da pritisak na cijene ovaj put nije lokalni, već globalni, te da će uvoz jeftine kineske robe u ovom ciklusu biti manje deflatoran nego u protekloj deceniji.
Za investitore to znači jednostavnu jednačinu: cijena kapitala ponovo raste. Diskontne stope rastu, što vrši pritisak na procjene dugoročnih ulaganja i kompanija s velikim potrebama za spoljnim finansiranjem.
Likvidnost i neto prihod od kamata
Ali svaki ciklus ima i pobjednike. Viši Euribor direktan je vjetar u leđa bankama s viškom likvidnosti i visokim udjelom kredita s promjenljivom kamatnom stopom. U regionu su tipični primjeri Zagrebačka banka i NLB: svaki dodatni bazni poen na tržištu novca gotovo se u potpunosti prenosi na neto prihod od kamata, dok se troškovi depozita prilagođavaju mnogo sporije.
Nakon perioda kada je tržište u akcijama banaka prvenstveno vrednovalo silaznu normalizaciju kamatnih marži, priča se mijenja: okruženje strukturno viših kamatnih stopa produžava period iznadprosječne profitabilnosti.
Rizik, naravno, ostaje makroekonomski: ako energetski šok uguši rast više nego što projekcije sugerišu, ciklus povlačenja sredstava brzo će se zaustaviti, a potražnja za kreditima ohladiti, prenosi Seebiz.eu.
