Od krompira u Britaniji do luka u Indiji, vremenski ekstremi izazvani klimatskim promjenama podstiču kratkoročni rast cijena hrane širom svijeta, pokazalo je istraživanje.

Studija koju je sproveo Barcelona Supercomputing Center direktno povezuje desetine klimatskih ekstrema sa naglim skokom cijena hrane, ukazujući na sve veću ranjivost prehrambenih sistema na ekološke šokove.

Prethodna istraživanja analizirala su kako visoke temperature, koje izazivaju pad prinosa i nestašicu u snabdijevanju, dugoročno utiču na inflaciju cijena hrane. Međutim, novo istraživanje pokazuje da pojedine prehrambene namirnice bilježe i znatno oštrije kratkoročne skokove cijena, što dodatno podstiče inflaciju.

Cijena maslinovog ulja u Evropi prošle godine porasla je za 50 odsto nakon dugotrajnih suša na jugu Španije tokom 2022. i 2023. godine.

U Indiji je toplotni talas u maju prošle godine podigao cijene luka za 89 odsto, dok su u Koreji cijene kupusa porasle za 70 odsto nakon rekordnih ljetnjih vrućina.

U Japanu su cijene pirinča porasle za 48 odsto u septembru nakon toplotnog talasa u avgustu, a u Kini su cijene povrća skočile za 30 odsto. U Kaliforniji, povrće u Arizoni poskupilo je za 80 odsto u novembru 2022. nakon sušnog perioda.

Mnogi vremenski događaji koji su izazvali ove skokove cijena „bili su potpuno bez presedana iz istorijske perspektive“, rekao je glavni autor Maksimilijan Koc iz Superračunarskog centra u Barseloni.

Temperature su bile „daleko van granica onoga što bismo očekivali u stabilnoj klimi, neopterećenoj ljudskim emisijama“, kazao je on.

Studija je pokazala da su skokovi cijena hrane često dolazili svega nekoliko mjeseci nakon ekstremnih vremenskih uslova – obrazac za koji istraživači upozoravaju da će postati sve češći kako klimatske promjene budu jačale.

„Znamo da ekstremni vremenski uslovi već postaju intenzivniji i češći nego prije 30–40 godina i očekujemo da će se taj trend nastaviti sve dok emisije gasova staklene bašte rastu“, rekao je Koc.

Ako prehrambeni sistem „nastavi da reaguje na isti način kao što smo nedavno vidjeli, možemo očekivati da će se situacija ponavljati – i to vjerovatno u još ekstremnijim i nepredvidivijim oblicima“.

Nagla poskupljenja hrane širila su se iz pojedinačnih regiona na globalno tržište putem trgovine, navodi se u izvještaju. Na primjer, cijena čokolade u Velikoj Britaniji skočila je nakon što je kakao poskupio tri puta zbog suša i velikih vrućina u Gani i Obali Slonovače, prenosi Seebiz.

Špekulacije na tržištu i „loše vođene politike“ često su dodatno pogoršavale efekte rasta cijena hrane izazvanog klimatskim promjenama, rekao je Radž Patel sa Univerziteta u Teksasu, koji nije učestvovao u izradi izvještaja.

Kada je toplotni talas u Rusiji 2010. izazvao šumske požare i podigao cijene pšenice, Moskva je uvela zabranu izvoza koja je „katapultirala globalnu cijenu pšenice u nebesa“, primijetio je Patel. To je, između ostalog, doprinijelo i nemirima zbog hljeba u Mozambiku. „Inflacija cijena hrane je političko pitanje. Uvijek je političko.“

Zemlje poput Velike Britanije, koje u velikoj mjeri zavise od uvozne robe, bile su posebno ranjive na klimatske šokove iz inostranstva, navela je koautorka izvještaja Ana Tejlor, izvršna direktorka britanske Fondacije za hranu.

Istraživanje je takođe otvorilo pitanja za centralne banke, jer rast cijena hrane ugrožava napore da se kontroliše ukupna inflacija – naročito u zemljama u razvoju, gdje hrana čini veći dio potrošačke potrošnje.

„Ove neuobičajeno visoke temperature direktno utiču na ukupne stope inflacije, a glavni pokretač je hrana… To se prenosi na ukupne cijene“, kazao je Koc.

Velika Britanija je prošle sedmice prijavila neočekivani rast stope inflacije za jun – na 18-mjesečni maksimum od 3,6 odsto, što se dijelom pripisuje poskupljenju hrane.

Studija je takođe zabilježila da, kada cijene rastu, siromašnija domaćinstva često konzumiraju manje hrane – posebno one koja je hranljiva. Potrošnja voća i povrća bila je „veoma osjetljiva na rast cijena hrane“, rekla je Tejlor.