Za skoro 19 godina koliko radi u skloništu za životinje u Sjevernoj Karolini, Melisa Najsli (Melissa Knicely) naučila je da prepozna jedan neformalan, ali izuzetno bolan znak da bi ekonomija mogla krenuti nizbrdo: kada naglo poraste broj ljudi koji žele da se odreknu svojih kućnih ljubimaca.
To se desilo krajem 2000-ih, kada se ekonomska kriza proširila zemljom; potom u trenucima kada bi talas otkaza zahvatio region; a posljednjih godina – usljed naglog rasta inflacije.
U posljednjim mjesecima, ti tzv. “dobrovoljni prenos vlasništva” (owner surrenders) u skloništu Charlotte-Mecklenburg Animal Care & Control u Sjevernoj Karolini, gdje Najsli radi kao portparolka, ponovo su u porastu.
– Od početka godine bilježimo skoro 43% više slučajeva predaje ljubimaca u odnosu na isti period prošle godine – kazala je ona.
– Svaki put kada ekonomija posrne ili dođe do masovnijih otpuštanja, vidimo nagli porast predaje kućnih ljubimaca. Jasno je da ekonomske promjene direktno utiču na ove odluke – dodaje ona.
Nije riječ samo o jednom gradu
Ovaj trend nije ograničen na region Šarlot-Meklenburg. Posljednjih mjeseci, brojna skloništa i spasilačke organizacije širom SAD bilježe oštar rast u broju napuštenih životinja. Više njih je za CNN potvrdilo da su finansijski problemi najčešći razlog zbog kojeg vlasnici donose ovu tešku odluku.
Veterinarski troškovi, hrana, kreveti, poslastice i igračke za ljubimce – sve je poskupilo u proteklim godinama, a određeni proizvodi koji zavise od uvoznih tarifa mogli bi biti još skuplji u mjesecima koji slijede. Tome se često pridružuju i drugi finansijski problemi: rast duga, iznenadne bolesti (ljudske ili životinjske) ili gubitak posla.
– Najčešće se sve svodi na novac, iz više uglova – kaže Megan Larson, menadžerka prihvata u organizaciji Ruff Start Rescue u Prinstonu, Minesota.
– Ljudi često više ne mogu sebi da priušte da žive tamo gdje su do sada živjeli – dodaje ona.
– Srce nam se slama kada vidimo vlasnike kako plaču jer moraju da predaju svog ljubimca samo zato što se sele u pristupačnije mjesto koje, nažalost, ne dozvoljava držanje životinja. To je užasno teška i emotivna odluka. Ljudi to ne žele da rade.
Do 24. jula, Ruff Start Rescue je primio 1.496 zahtjeva za predaju ljubimaca – i do 22 u jednom danu. Prošle godine u istom periodu bilo ih je 1.292. Često se radi o više životinja iz jednog domaćinstva.
Iako ova organizacija ima prilično veliku mrežu hranitelja (između 600 i 700 aktivnih u Minesoti), nema kapacitete za sve životinje koje traže smještaj.
– Razgovarajući s drugim spasilačkim grupama u okruženju, svi smo u panici – kaže Larson.
– Posebno je teško pronaći hranitelje za velike pse. Oni više jedu, imaju skuplje veterinarske troškove i češće podležu zabranama u vezi s rasama u stambenim objektima. Zato nam najčešće predaju velike pse.
– Samo da imamo više hraniteljskih porodica za njih – mogli bismo spasiti neke od ovih divnih životinja.
„Savršena oluja“ koja dovodi do pucanja sistema
Početkom jula, Animal Care Centers of New York objavio je da je dostigao tačku pucanja i morao je da obustavi prijem novih životinja zbog „kritičnih problema s kapacitetima“.
– Ovo nije odluka koju smo donijeli olako, ali više ne možemo da primamo kućne ljubimce koje vlasnici žele da predaju – saopštilo je sklonište 18. jula.
– Sa preko 1.000 životinja o kojima trenutno brinemo, dostigli smo krajnju granicu.
U Čikagu, gradski ured za brigu o životinjama objavio je još u maju na Instagramu upozorenje:
– U prvih 20 dana maja, u prosjeku primamo 56 životinja dnevno – porast u odnosu na april kada je taj broj bio 54 dnevno. Možda to ne zvuči mnogo, ali na ovom nivou, svaki porast dodatno rasteže naše ionako ograničene resurse do krajnjih granica 💔.
Mnoge životinje su lutalice, ali veliki broj dolazi od vlasnika koji ih predaju… ljudi koji vjerovatno i dalje vole svoje ljubimce, ali ne znaju šta drugo da rade – navodi se u objavi.
Izvor: CNN
