Banke u eurozoni mogle bi se naći pod pritiskom ako dolarsko finansiranje — krvotok globalnih finansijskih tržišta — presuši, upozorio je glavni ekonomista Evropske centralne banke (ECB) Philip Lane.
Zabrinutost u vezi sa dostupnošću dolarskog finansiranja posljednjih sedmica raste među centralnim bankarima, a glavni razlog su trgovinska politika i carine američkog predsjednika Donalda Trumpa, kao i njegovi pritisci na Federalne rezerve (Fed).
Lane je za Reuters rekao da su se banke u eurozoni do sada dobro snalazile u novim okolnostima, ali da bi se mogle naći u nezgodnom položaju zbog značajne izloženosti dolaru, koji čini između 7 i 28 odsto ukupnih obaveza i oko 10 odsto imovine banaka, prema podacima za drugo tromjesečje ove godine, prenose Financije.hr.
„Bilo kakve iznenadne promjene u toj neto izloženosti ne mogu se isključiti i mogle bi potencijalno ograničiti kreditiranje privrede“, upozorio je Lane.
„Povećana vjerovatnoća takvog rizika stvorila bi pritisak na obje strane bilansa banaka i mogla bi djelovati na smanjenje kreditne aktivnosti“, dodao je on.
Evropske banke uobičajeno pozajmljuju dolare od američkih banaka ili drugih finansijskih institucija. Međutim, u periodima krize, takvo finansiranje postaje manje pouzdano od depozita, kod kojih se stanje mijenja sporije.
ECB je zato poslala upozorenje bankama da pažljivo prate izloženost dolarima i da smanje nesklad između imovine (kao što su krediti) i obaveza, odnosno sopstvenih dolarskih dugova.
Centralni bankari izvan SAD-a čak razmatraju mogućnost da zajednički koriste devizne rezerve za podršku bankama, ako bi Fed odlučio da obustavi kanal za osiguranje likvidnosti putem valutne razmjene.
Ipak, takva saradnja bila bi politički osjetljiva i vjerovatno nedovoljna s obzirom na višebilionski obim dolarskih kredita na međunarodnom tržištu.
Fed je još od finansijske krize omogućio kanale za valutne razmjene sa drugim centralnim bankama, što omogućava komercijalnim bankama izvan SAD-a da dođu do dolara preko svojih nacionalnih centralnih banaka kada ih ne mogu pribaviti na tržištu.
Prema Laneu, banke u eurozoni su u međuvremenu ojačale zaštitni sloj u dolarima — njihova stopa likvidnosnog pokrića porasla je sa 85% krajem 2021. na 110% trenutno.
Stopa iznad 100% znači da banka ima dovoljno visokokvalitetne imovine koju može lako unovčiti kako bi pokrila očekivane odlive gotovine u periodu od 30 dana.
Lane je dodao da je upravo ta otpornost pomogla bankama da se lakše nose s prilikom povećane volatilnosti kursa u aprilu ove godine.
„Pošto je bankarski sistem eurozone posljednjih godina poboljšao stopu likvidnosnog pokrića, nije bilo većih tenzija na tržištu likvidnosti tokom vrhunca valutne volatilnosti u aprilu. Ipak, ta epizoda je možda promijenila pristup upravljanju likvidnošću za ostatak godine“, zaključio je Lane.
