Član Upravnog vijeća Evropska centralna banka Dimitar Radev upozorio je da postoji rizik da inflaciona očekivanja porastu brže nego ranije. Zbog toga bi ECB morao biti spreman da brzo reaguje podizanjem kamatnih stopa ako se pojave znaci dugotrajnijih cjenovnih pritisaka podstaknutih energetskim šokom, čime u fokus dolazi pitanje inflacije.
Nagli rast cijena energije, podstaknut sukobima na Bliskom istoku i situacijom u Iran, već je pogurao inflaciju iznad ciljanih dva odsto. Unutar ECB-a vodi se intenzivna rasprava o potrebi zaoštravanja monetarne politike kako bi se spriječilo prelivanje viših troškova energije na ostale cijene. Takav scenario mogao bi pokrenuti teško zaustavljivu cjenovnu spiralu. Prema podacima za mart, inflacija u eurozoni dostigla je 2,5 odsto, najviše u posljednjih 14 mjeseci, dok je rast cijena energije iznosio čak 4,9 odsto. Istovremeno, temeljna inflacija blago se smirila na 2,3 odsto, što dodatno komplikuje odluke o monetarnoj politici.
„Ravnoteža rizika pomjerila se u nepovoljnom smjeru“, istakao je Dimitar Radev u razgovoru za Reuters. Naglasio je da osnovni scenario i dalje važi, ali da se povećava vjerovatnoća nepovoljnijih ishoda, posebno zbog energetskog šoka i visokog nivoa neizvjesnosti. ECB pritom razmatra tri scenarija – osnovni, nepovoljni i teški – što dodatno ukazuje na složenost trenutne situacije i rastuću neizvjesnost, prenosi Poslovni dnevnik.
Ključni rizik leži u ponašanju potrošača i preduzeća koji još pamte snažan rast cijena nakon Ruska invazija na Ukrajinu 2022.. Taj efekat, često nazivan „ožiljcima inflacije“, znači da bi se očekivanja mogla brže prilagoditi, što vodi zahtjevima za većim platama i rastu cijena proizvoda. Time bi se pokrenula inflaciona spirala koju je kasnije vrlo skupo obuzdati, što naglašava važnost upravljanja očekivanjima.
Slična upozorenja dolaze i od drugih donosilaca odluka unutar ECB-a, koji naglašavaju potrebu spremnosti na brzu reakciju. Iako trenutni podaci još ne pokazuju snažne sekundarne efekte na plate, Dimitar Radev upozorava da se na to ne treba oslanjati. Okruženje je i dalje krhko, a prenos novih šokova na ekonomiju mogao bi biti brži nego inače, što povećava rizik za privredu.
Trošak nedjelovanja bio bi prevelik
Prema Radevu, najveći rizik leži upravo u odlaganju reakcije. Ako se šok produži i počne da utiče na plate, profitne marže i očekivanja, posljedice bi mogle biti znatno ozbiljnije. U takvim okolnostima pravovremeno djelovanje smatra se razumnijim izborom. Finansijska tržišta već su reagovala i očekuju više povećanja kamatnih stopa tokom godine, pri čemu se prvo predviđa već u junu, što jasno odražava očekivanja vezana za kamatne stope.
Sve oči uprte u sastanak krajem mjeseca
Predstojeći sastanak ECB-a krajem aprila mogao bi donijeti konkretnije smjernice, iako Dimitar Radev smatra da je još rano za konačne odluke. Fokus će biti na inflacionim očekivanjima, temeljnim pokazateljima cijena, raspoloženju na tržištu i kretanju cijena energije, uključujući naftu koja se približila nivou od 115 dolara po barelu. Posebna pažnja usmjerena je i na razvoj situacije u Iranu, što dodatno naglašava značaj energije.
Iako je eurozona u ovu krizu ušla sa nešto povoljnijom pozicijom nego 2022. godine, zahvaljujući višim kamatnim stopama i stabilnijim očekivanjima, pojavljuju se novi rizici. Među njima su i moguće državne subvencije kojima bi se pokušalo zaštititi građane, ali koje bi mogle dodatno podstaći inflaciju. Uz to, razlike među državama članicama dodatno otežavaju vođenje jedinstvene politike – dok Španija bilježi inflaciju od 3,3 odsto, Njemačka ima 2,8 odsto, a Italija stabilnih 1,5 odsto. Takve razlike jasno pokazuju izazove koordinacije i održavanja stabilne ekonomske ravnoteže.
