Nacrt Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnoj svojini donosi značajnije promjene u načinu upravljanja državnim firmama. Prvi put će se članovi odbora direktora birati putem javnog konkursa, umjesto dosadašnje prakse imenovanja od strane Vlade na predlog resornih ministara. Zakon uvodi i obavezno prisustvo nezavisnih članova, koji ne mogu biti politički angažovani, članovi nijedne partije, niti povezani sa državnim organima ili preduzećima. Pored toga, predviđen je stroži sistem odgovornosti – mandati članova organa upravljanja trajaće četiri godine, ali će Vlada imati mogućnost da ih skraćuje ukoliko dvije godine zaredom ne ispune postavljene ciljeve ili prekrše propise i etičke standarde. Cilj je profesionalizacija upravljanja, jačanje transparentnosti i povećanje efikasnosti državnih preduzeća.
Nacrt Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnoj svojini koje je pripremilo Ministarstvo finansija, ima za cilj, kako navode u obrazloženju za njegovo donošenje, profesionalizaciju upravljanja u skladu sa visokim standardima korporativnog upravljanja koji su preporučeni od strane međunarodne prakse, i definisani u Smjernicama za korporativno upravljanje u državnim preduzećima međunarodne organizacije za ekonomsku saradnju i razoj (OECD).
“Pored navedenog, novina u sprovođenju funkcije vlasništva biće promijenjena sa decentralizovanog modela, ka koordinisanom modelu upravljanja vlasništvom, koji predstavlja prelaznu fazu do potpunog uspostavljanja centralizovanog modela upravaljanja državnim vlasništvom“, navodi se u obrazloženju Nacrta zakona.
Cilj je, kako navode, da se osigura zaštita državne imovine, poboljšaju rezultati poslovanja privrednih društava u državnoj svojini, povećanje prihoda za državu, čime će se, kako ističu, obezbijediti i veće povjerenje građana i javnosti u poslovanje privrednih društava u državnoj svojini.
Umjesto partijskih imenovanja – javni konkursi
Zakon predviđa formiranje posebne komisije koja će provjeravati da li kandidati za članove odbora direktora ispunjavaju propisane uslove. Komisiju imenuje Vladino tijelo za izbor, a njen zadatak je da na osnovu jasnih kriterijuma ocijeni stručnost, iskustvo i integritet prijavljenih kandidata. Do sada je članove odbora direktora imenovala Vlada na predlog resornog ministra.
„Komisija za izbor ima tri člana i čine ga: Ministar finansija, kao predsjednik Komisije za izbor, dok su preostala dva člana resorni ministar i jedan predstavnik Kabineta Premijera. Izbor kandidata se vrši na osnovu utvrđene liste kandidata koji ispune kriterijume po javnom konkursu“, navodi se u dokumentu.
Kandidati će prolaziti kroz jasno definisanu proceduru, a izbor će biti zasnovan na stručnim kriterijumima i javno dostupnim informacijama, uz obaveznu provjeru ispunjenosti zakonskih uslova.
Nezavisni članovi u nadzornim odborima
Posebno značajno je uvođenje obaveze da najmanje jedna trećina članova nadzornih odbora, odnosno neizvršnih direktora, budu nezavisni članovi (čl. 47). Ova lica ne smiju biti politički angažovana niti povezana sa državnim organima, državnim preduzećima ili licima koja imaju vlasničke ili poslovne veze sa društvom. Kandidati daju ovjerene izjave o ispunjenosti uslova, dok komisija ima pravo da dodatno provjeri podatke iz javno dostupnih izvora i dokumentacije, i da eliminiše kandidate koji ne ispunjavaju kriterijume.
Nacrt zakona predviđa uvođenje znatno strožih kriterijuma za imenovanje članova organa upravljanja u društvima u državnoj svojini. Pored opštih uslova koji važe po Zakonu o privrednim društvima, kandidati će morati da ispune i niz dodatnih zahtjeva koji se odnose na obrazovanje, iskustvo i profesionalni integritet.
Konkretno, kandidati će morati da imaju najmanje visoko obrazovanje VI nivoa nacionalnog okvira kvalifikacija (180 CSPK kredita), kao i najmanje pet godina rukovodećeg iskustva u kompanijama sa deset ili više zaposlenih, ili alternativno, deset godina radnog iskustva u struci. Propisana je i provjera krivične prošlosti i eventualnih postupaka – kandidati ne smiju biti osuđivani na zatvorske kazne duže od šest mjeseci, niti se protiv njih smije voditi krivični postupak.
Veliki akcenat stavljen je na stručnost u oblasti korporativnog upravljanja i finansija, pa će svi kandidati morati da prođu obuku i polože ispit iz ovih oblasti, koji će organizovati Ministarstvo ili ovlašćene institucije. Dodatno, moraju dokazati da nijesu u sukobu interesa u skladu sa zakonima i etičkim kodeksima.
Na ovaj način, želi se obezbijediti da stručnjaci upravljaju državnim preduzećima, sa fokusom na obrazovanje, iskustvo i profesionalnu reputaciju, a ne na političke ili druge neformalne kriterijume.
"/>Imenovanje direktora ili izvršnih direktora u odboru direktora, odnosno članova upravnog odbora u društvu u državnoj svojini od strane skupštine društva, odnosno nadzornog odbora, vrši se samo u skladu sa rezultatima sprovedenog javnog konkursa.
„U slučaju da država, odnosno Fondovi ili lokalna samouprava u svojstvu člana društva imaju pravo na predlaganje kandidata za direktora ili izvršnog direktora u odboru direktora, odnosno člana upravnog odbora u društvu sa manjinskim učešćem, takav kandidat može biti predložen samo u skladu sa rezultatima sprovedenog javnog konkursa“, navodi se dokumentu.
Mandati uslovljeni rezultatima – Vlada ih može skratiti
Članovi organa upravljanja društva u državnoj svojini imenuju se na period od četiri godine od dana imenovanja (mandat) i mogu biti imenovani najviše u tri mandata.
„Ponovno imenovanje istog lica na novi mandat u smislu stava 1 ovog člana moguće je samo ako je društvo ispunilo pokazatelje učinka postavljene pismom o očekivanjima za posljednje dvije godine trajanja prethodnog mandata tog lica“, predviđa zakon.
Nacrt zakona precizno definiše situacije u kojima članovi organa upravljanja državnih preduzeća mogu biti razriješeni i prije isteka mandata. Ovim pristupom uvodi se sistem odgovornosti i evaluacije učinka koji do sada nije bio jasno normiran.
Članovi odbora direktora, nadzornih odbora ili upravnih odbora mogu biti razriješeni ukoliko dvije godine zaredom ne ispune pokazatelje učinka koji su im postavljeni u skladu sa zakonom. Pored toga, razrješenje je moguće i ako Ministarstvo, na osnovu izvještaja etičke komisije, utvrdi da je prekršen etički kodeks, ili ako unutrašnja revizija utvrdi kršenje akata društva, zakona ili podzakonskih propisa, kao i postupanje suprotno obavezi dužne pažnje koje ima negativne posljedice po finansijsku poziciju, operativne kapacitete ili reputaciju društva.
Takođe, pokretanje krivičnog postupka za djela sa zaprijećenom kaznom dužom od šest mjeseci automatski je osnov za razrješenje.
U zavisnosti od stepena odgovornosti, moguće je razrješenje svih članova organa upravljanja (zajednička odgovornost) ili samo pojedinačnih članova (individualna odgovornost). Time se uvodi mehanizam sistemske i lične odgovornosti za neispunjavanje ciljeva, kršenje pravila ili etičkih standarda.
U Ministarstvu finansije očekuju da će Zakon o upravljanju privrednim društvima u državnoj svojini doprinijeti unaprjeđenju efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti u radu privrednih društava u državnoj svojini, jer se, kako navode, uspostavljaju se mehanizmi za kvalitetnije korporativno upravljanje ovih privrednih društava kroz uspostavljanje jasnih kriterijuma i procedura za izbor rukovodstva, kao i uvođenje mehanizma nadzora i jasnog sistema izvještavanja.
(Izvor: Bankar)
