Na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard nastojala je da ublaži zabrinutost zbog mogućeg „rascjepa“ globalnog poretka, poručivši da se svijet nalazi u fazi prilagođavanja, a ne potpunog loma.
Suprotno tom smirenom tonu, direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva upozorila je da se globalno tržište rada suočava s ekspanzijom vještačke inteligencije, koja bi mogla imati razorne posljedice po milione radnih mjesta.
Georgijeva je upozorila da vještačka inteligencija već sada snažno mijenja tržište rada i da će njen uticaj u narednim godinama biti još dublji. Prema istraživanjima MMF-a, oko 60 odsto radnih mjesta u razvijenim ekonomijama biće pogođeno upotrebom tehnologija vještačke inteligencije – neka će biti unaprijeđena, neka transformisana, a neka potpuno nestati. Na globalnom nivou taj procenat iznosi oko 40 odsto, prenosi Guardian.
U razvijenim zemljama, kako navodi Georgijeva, već sada je svako deseto radno mjesto „ojačano“ vještačkom inteligencijom. Ljudi na tim pozicijama imaju veće plate, troše više i time podstiču lokalnu ekonomiju, od ugostiteljstva do usluga. Međutim, iza tog pozitivnog efekta kriju se ozbiljni problemi.
Prvi je udar na početne, ulazne poslove. Upravo ti poslovi najčešće nestaju, što mladima otežava da uđu na tržište rada i izgrade karijeru. Drugi, i po Georgijevoj opasniji, jeste pritisak na radna mjesta koja vještačka inteligencija ne dodiruje. Ta radna mjesta postaju slabije plaćena, što direktno pogađa srednju klasu. „Srednja klasa će, neminovno, biti pogođena“, upozorila je direktorka MMF-a.
U istom tonu upozorenja, Kristin Lagard skrenula je pažnju na rastuću nejednakost u raspodjeli bogatstva. Ako se taj problem ignoriše, rekla je, svijet ulazi u ozbiljne nevolje. Njen stav poklopio se s apelom koji je ranije ove sedmice uputilo skoro 400 milionera i milijardera iz 24 zemlje, tražeći veće poreze za najbogatije.
Lagard je upozorila i da bi ekspanzija vještačke inteligencije mogla da posustane ukoliko svijet postane manje kooperativan. Vještačka inteligencija zahtijeva ogromne količine kapitala, energije i podataka, a bez međunarodne saradnje svega toga biće manje. „Moramo zajedno da definišemo nova pravila igre“, rekla je, priznajući da se svijet nalazi u svojevrsnoj klopci.
Govoreći o globalnom poretku, Lagard je umanjila strahove od njegovog potpunog pucanja. Iako je priznala da je neophodno imati „plan B, pa čak i više planova B“, ocijenila je da je prerano govoriti o raskidu svjetskog sistema, jer su zemlje i dalje duboko međusobno zavisne. Zadatak centralnih bankara i ekonomista, naglasila je Lagard, jeste da razlikuju stvarne signale od buke.
U emotivnijem tonu, Lagard je dodala da ima duboko povjerenje i naklonost prema američkom narodu, uz uvjerenje da će na kraju prevladati zajedničke, duboko ukorijenjene vrijednosti.
