Trenutna kriza na tržištu nafte i gasa, izazvana blokadom Ormuskog moreuza, ozbiljnija je od svih prethodnih velikih energetskih kriza zajedno, uključujući one iz 1973, 1979. i 2022. godine, izjavio je direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol u intervjuu za francuski list Le Figaro.
On je naglasio da svijet do sada nije doživio poremećaj u snabdijevanju energijom ovakvih razmjera. Prema njegovim riječima, posljedice će osjetiti mnoge zemlje, uključujući evropske države, Japan i Australiju, ali će najteže biti pogođene zemlje u razvoju. Te države su posebno ranjive jer će se suočiti sa rastom cijena nafte i gasa, ali i hrane, kao i sa ubrzanjem inflacije u cjelini, prenosi Reuters.
Kako bi ublažile posljedice krize, članice IEA su prošlog mjeseca odlučile da puste dio strateških rezervi na tržište. Dio tih rezervi je već iskorišćen, a proces se i dalje nastavlja. Do krize je došlo nakon napada Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran, na šta je Teheran odgovorio gotovo potpunom blokadom Ormuskog moreuza. Kroz taj ključni morski put prolazi oko 20 odsto svjetske trgovine naftom i gasom, pa je njegovo zatvaranje izazvalo nagli rast cijena energije širom svijeta.
Prije samo šest nedjelja globalno tržište nafte bilo je prezasićeno, ponuda je bila velika, a cijene niske i stabilne. Međutim, situacija se naglo promijenila zbog rata na Bliskom istoku, koji je izazvao najveći poremećaj u snabdijevanju naftom do sada, izbacivši iz sistema između 12 i 15 miliona barela dnevno.
Takav šok u ponudi nije dugoročno održiv. Ni hitno puštanje nafte iz strateških rezervi, niti najavljena povećanja proizvodnje koje je najavio OPEC+ ne mogu u potpunosti da nadoknade taj manjak. Zbog toga se na tržištu pojavljuju ozbiljni signali upozorenja, raste zabrinutost da neće biti dovoljno nafte da zadovolji globalnu potražnju i pokrene svjetsku ekonomiju, prenosi CNN.
Analitičari upozoravaju da bi situacija mogla postati opasnija kako vrijeme prolazi. Iako trenutno možda nema neposrednog manjka, dugoročno postoji realna opasnost od nestašice goriva ako se trenutni trend nastavi. Ponašanje tržišta dodatno ukazuje na problem. Cijene nafte za isporuku u najbližem roku znatno su više nego za kasnije mjesece, što je znak da tržište očekuje probleme u snabdijevanju. Ovaj fenomen pokazuje da kupci žele da obezbijede naftu odmah, dok još mogu.
Cijene su već snažno porasle, američka nafta WTI je skoro udvostručila vrijednost od početka godine, dok je Brent premašio 110 dolara po barelu. Zbog nestašice, proizvođači poput Saudijske Arabije naplaćuju rekordne premije za svoju naftu. Kupci u Aziji i Evropi plaćaju znatno više od referentnih cijena kako bi obezbijedili isporuke.
Poskupljenje direktno pogađa potrošače. U Sjedinjenim Američkim Državama procjenjuje se da građani i privreda dnevno troše stotine miliona dolara više na gorivo nego prije početka rata. Problem se ne odnosi samo na sirovu naftu, već i na derivate poput dizela, benzina i avionskog goriva. Cijene avionskog goriva su se udvostručile u posljednjih mjesec dana, što već primorava avio-kompanije da smanjuju broj letova i povećavaju cijene karata.
Ukoliko se sukob nastavi i Ormuski moreuz ostane zatvoren još nekoliko nedjelja, moguće su ozbiljne nestašice dizela, a kasnije i benzina. To bi posebno pogodilo regione koji zavise od uvoza, poput istočne i zapadne obale SAD. Zbog straha od nestašica, neke zemlje već ograničavaju izvoz goriva ili uvode racionalizaciju potrošnje. Takve mjere usporavaju ekonomiju i pokazuju koliko je kriza duboka.
