Dok globalni fintech igrači ruše barijere i redefinišu način na koji banke komuniciraju sa klijentima, banke u regionu suočavaju se sa jasnim izborom: ili će napraviti strateški digitalni iskorak – ili će rizikovati da izgube tržišni udio. Upravo ta poruka dominirala je panelom „(A)I of the Tiger – Battling for customers in 2025“, održanom u okviru konferencije Infintech 2025 u Tivtu, gdje su predstavnici banaka iz Albanije, Sjeverne Makedonije i Evrope podijelili konkretna iskustva i modele koji pokazuju kako se agilnost, tehnološka rješenja i regulatorni okvir mogu spojiti u snažnu konkurentsku prednost.
Direktorica maloprodaje Tirana Banke, Lila Canaj, podijelila je iskustvo ove albanske banke koja je postavila nove standarde u brzini digitalnog otvaranja računa.
„Mi, zemlje regiona, možemo da dijelimo najbolja iskustva kako bismo učili jedni od drugih. I kada razmišljamo o tome, za nas je to bilo nevjerovatno putovanje jer smo šesta banka zaredom, kada se uzmu u obzir aktiva, ali smo prva banka u Albaniji koja ima najbrže digitalno otvaranje računa, i druga smo koja je to implementirala“, kazala je Canaj.

Tirana Bank je digitalni onboarding proces implementirala za svega tri mjeseca, a korisnici mogu da otvore račun za četiri minuta.
„Mislim da je to nešto na što, prije svega, možemo da budemo ponosni, ali je to takođe i početak na koji sve ostale banke na tržištu reaguju na ovu novu realnost jednako brzo kao i mi. To je pitanje načina na koji organizujete svoj svakodnevni posao“, poručila je Canaj, dodajući da je prelazak sa tradicionalnog na agilni način rada donio „trenutne rezultate“, kazala je Canaj.

Na pitanje kako se banke mogu pozicionirati kada je u pitanju konkurencija u vidu Fintech kompanija Canaj kaže da konkurencija neminovno dolazi ali da ljudski faktor mora biti ono što će banke morati da ponude.
“Konkurencija dolazi. Potpuno digitalizovane banke dolaze ali u našem dijelu svijet vrednuje se ljudski kontakt. Smatram da će šalteri biti mjesto gdje će klijenti dolaziti po savjet. Banke će biti brze i efikasne ali smatram da će nedostajati povjerenja. Biće teško steći povjerenje ako ste samo digitalni i važno je imati vezu sa nekim ko nije samo chatbot”, kazala je ona.

Glavni operativni direktor NLB Banke Skoplje, Igor Davčevski, istakao je značaj usklađivanja s regulativom i promjene unutrašnje organizacije kao preduslova za inovacije.
„Ko će drugi, ako ne banke, poštovati regulative? Poznati smo po povjerenju, s jedne strane, i po regulatornim očekivanjima da budemo usklađeni. Ono što se mijenja jeste da se igra promijenila u posljednje vrijeme, usuđujem se reći od 2009. godine, od finansijske krize, kada su regulatori izuzetno, snažno povećali svoje kapacitete da provjeravaju našu usklađenost i da nas primoraju da uvedemo čuvenu drugu liniju odbrane“, kazao je Davčevski.

On je naglasio da su banke morale da ojačaju unutrašnje kontrole i promijene način rada, prelaskom sa centralizovanih timova na male, agilne timove koji razvijaju MVP proizvode.
„Morate napraviti MVP, testirati ga u pilot fazi, a zatim raditi na robusnosti i skalabilnosti. Ako to ne uradite, tražićete savršenstvo i nikada nećete lansirati proizvod — ili ćete ga lansirati ponovo, uz mnogo komplikacija oko usklađenosti“, zaključio je on.
Dok globalni fintech igrači ruše barijere i redefinišu način na koji banke komuniciraju sa klijentima, banke u regionu suočavaju se sa jasnim izborom: ili će napraviti strateški digitalni iskorak – ili će rizikovati da izgube tržišni udio. Upravo ta poruka dominirala je panelom „(A)I of the Tiger – Battling for customers in 2025“, održanom u okviru konferencije Infintech 2025 u Tivtu, gdje su predstavnici banaka iz Albanije, Sjeverne Makedonije i Evrope podijelili konkretna iskustva i modele koji pokazuju kako se agilnost, tehnološka rješenja i regulatorni okvir mogu spojiti u snažnu konkurentsku prednost.
Direktorica maloprodaje Tirana Banke, Lila Canaj, podijelila je iskustvo ove albanske banke koja je postavila nove standarde u brzini digitalnog otvaranja računa.
„Mui zemlje regiona možemo da dijelimo najbolja iskustva kako bismo učili jedni od drugih. I kada razmišljamo o tome, za nas je to bilo nevjerovatno putovanje jer smo šesta banka zaredom, kada se uzmu u obzir aktiva, ali smo prva banka u Albaniji koja ima najbrže digitalno otvaranje računa, i druga smo koja je to implementirala“, kazala je Canaj.
Tirana Bank je digitalni onboarding proces implementirala za svega tri mjeseca, a korisnici mogu da otvore račun za četiri minuta.
„Mislim da je to nešto na što, prije svega, možemo da budemo ponosni, ali je to takođe i početak na koji sve ostale banke na tržištu reaguju na ovu novu realnost jednako brzo kao i mi. To je pitanje načina na koji organizujete svoj svakodnevni posao“, poručila je Canaj, dodajući da je prelazak sa tradicionalnog na agilni način rada donio „trenutne rezultate“, kazala je Canaj
Glavni operativni direktor NLB Banke Skoplje, Igor Davčevski, istakao je značaj usklađivanja s regulativom i promjene unutrašnje organizacije kao preduslova za inovacije.
„Ko će drugi, ako ne banke, poštovati regulative? Poznati smo po povjerenju, s jedne strane, i po regulatornim očekivanjima da budemo usklađeni. Ono što se mijenja jeste da se igra promijenila u posljednje vrijeme, usuđujem se reći od 2009. godine, od finansijske krize, kada su regulatori izuzetno, snažno povećali svoje kapacitete da provjeravaju našu usklađenost i da nas primoraju da uvedemo čuvenu drugu liniju odbrane“, kazao je Davčevski.
On je naglasio da su banke morale da ojačaju unutrašnje kontrole i promijene način rada, prelaskom sa centralizovanih timova na male, agilne timove koji razvijaju dobre proizvode.
„Morate ga napraviti, testirati ga u pilot fazi, a zatim raditi na robusnosti i skalabilnosti. Ako to ne uradite, tražićete savršenstvo i nikada nećete lansirati proizvod — ili ćete ga lansirati ponovo, uz mnogo komplikacija oko usklađenosti“, zaključio je on.
Iz evropske perspektive, Sonia Vieira, regionalna direktorka za Evropu u kompaniji Engine by Starling, predstavila je dva primjera koji mogu biti inspiracija bankama u regionu — britanski Starling Bank i rumunski Salt Bank.
regionalna direktorka za Evropu kompanije Engine by Starling, Sonia Vieira, predstavila je iskustva britanske Starling Bank i rumunske Salt Bank, kao primjere uspješne digitalne transformacije koji mogu poslužiti kao model bankama iz regiona.
„To ćemo uraditi kroz priče tri kompanije: Starling Bank, jedne od prvih tzv. ‘neobanki’ pokrenutih u Ujedinjenom Kraljevstvu; Engine by Starling, koja je sada SaaS biznis koji koristimo da ponudimo tehnologiju — koja je bila osnova Starlingovog uspjeha — drugim bankama širom svijeta kako bi transformisale način svog poslovanja; i na kraju, ali ne manje važno, Salt Bank, nove banke u Rumuniji, koja je prva odlučila da napravi iskorak i prihvati novi način lansiranja ponuda na tržište.“

Vieira je podsjetila da je Starling osnovala bankarka En Bouden prije deset godina, nakon duge karijere i nezadovoljstva ograničenjima tradicionalnog sistema.
„Starling je osnovana prije 10 godina od strane bankarke po imenu En Bouden. Imala je 55 godina dugu karijeru u bankarstvu. Bila je veoma frustrirana svim ograničenjima i imala je misiju i cilj u životu. Željela je da zaista poboljša bankarstvo za ljude, kako bi mogli bolje da upravljaju svojim finansijama“, ispričala je Vieira.
Bouden je odlučila da pokrene potpuno drugačiju banku, koja će klijentima omogućiti da sve upravljaju putem mobilnog telefona, dok bi zaposleni koristili jedinstveni digitalni panel za svakodnevne operacije. „Da bi ostvarila tu viziju, počela je da istražuje šta je dostupno na tržištu u pogledu tehnologije. Nije mogla da pronađe ništa što bi u potpunosti podržalo tu viziju i taj cilj, o kojem smo već više puta govorili danas. Zato je tim razvio kompletnu tehnologiju od nule. I to je ono što danas predstavlja Engine — ne samo tehnologiju, već i čitav operativni model koji je Starling učinio uspješnim. A kada kažem uspjeh, ne mislim na tipičan fintech“, navela je Vieira.
Starling je postao jedan od najomiljenijih brendova u Velikoj Britaniji. „Ona je izgradila banku kojoj su klijenti vjerovali i koju su voljeli, a koja je rasla organski. Starling Bank danas ima četiri i po miliona klijenata, od kojih je 500.000 malih i srednjih preduzeća. To je jedan od najomiljenijih brendova u Ujedinjenom Kraljevstvu. Posluje uz veoma niske troškove — oko 50 eura po klijentu, što je tri puta manje od tradicionalnih banaka u UK — i pritom je veoma profitabilna. Ako je uporedite, na primjer, sa Revolutom, po klijentu je šest puta profitabilnija“, istakla je Vieira.
Vieira je upozorila da se tržište regiona ubrzano mijenja. „Jedna stvar koju bih poručio bankama u ovom regionu jeste da je ovo tržište do sada bilo zaštićeno svojom strukturom, jer su zemlje vrlo fragmentirane, a regulativa je raznolika. Ali kako se otvarate i usvajate evropske standarde, troškovi tehnologije i pokretanja novih banaka značajno opadaju. Očekujem da će u naredne dvije do pet godina na tržište ući novi igrači“, kazala je ona.
Prema njenim riječima, strategija postepene digitalizacije više neće biti dovoljna. „Strategija koju ste do sada primjenjivali — postepena digitalizacija procesa poput onog za otvaranje računa — možda neće biti dovoljna kada ti igrači stignu“, upozorila je Vieira.
Salt Bank je, za razliku od mnogih, odlučio da djeluje brzo. „Zato je moj savjet: napravite iskorak u digitalnoj transformaciji. Bilo da pokrećete nove banke ili transformišete postojeće iz temelja, prihvatite nove načine rada i nove tehnologije kroz cijeli lanac vrijednosti. To možete uraditi na dva načina. Možete ići Starlingovim putem i razviti sopstvenu tehnologiju unutar kuće — za Starling je taj proces trajao oko dvije do tri godine. Ili možete uraditi kao Salt Bank — koristiti Engine kao osnovu i akcelerator, na kojem su zatim izgradili sopstvenu vrijednosnu ponudu prilagođenu rumunskom tržištu. Na taj način su uspjeli da lansiraju banku za manje od godinu dana“, kazala je Vieira.
Rezultati Salt Banka pokazali su snagu agilnog pristupa. „Manje od godinu dana kasnije, već su zauzeli više od 4% tržišnog udjela. Da stvari stavimo u perspektivu — to je približno cjelokupna populacija Crne Gore. Očekuju da će sljedeće godine dostići tačku rentabilnosti. Bio sam s njima prošle nedjelje i razgovarao o strategiji za naredne dvije godine, i imaju veoma ambiciozne planove. Zato — napravite iskorak“, zaključila je Vieira.