Tržište CEFTA-e ključni je ekonomski prostor za zemlje Zapadnog Balkana, ali i izazov u procesu regionalne integracije. Dok privrednici ističu prepreke poput necarinskih barijera i sporih procedura, trgovinska digitalizacija i reforme mogu značajno poboljšati poslovni ambijent, kazala je između ostalog govoreći o planovima planovima za naredni period kada je region u pitanju Danijela Gačević, v.d direktorica CEFTE. Ona je u intervjuu za Bankar govorila o važnosti olakšavanja trgovine, ključnim reformama i perspektivi CEFTA tržišta u kontekstu evropskih integracija.

“Ako želimo jače i otpornije ekonomije, moramo ukloniti prepreke koje usporavaju trgovinu i smanjiti troškove poslovanja u regionu. CEFTA omogućava kompanijama da posluju bez dodatnih opterećenja, ali je neophodno dodatno pojednostaviti procedure i osigurati njihovu dosljednu primjenu u svim zemljama članicama. Naš cilj je da tržište regiona učinimo što otvorenijim i efikasnijim, jer samo tako možemo stvoriti povoljnije uslove za razvoj i privlačenje investicija”, kazala je Gačevič i dodala da tržište CEFTA ne smije biti alternativa EU tržištu, već priprema za konkurenciju na njemu.

“Ako uspijemo da uklonimo prepreke koje usporavaju trgovinu, smanjimo administrativne troškove i omogućimo bržu razmjenu robe i usluga, region će biti mnogo privlačniji za investitore i ekonomski otporniji. CEFTA nije samo trgovinski sporazum – ona je alat za ekonomsko jačanje i put ka evropskoj integraciji.”

Koji su glavni prioriteti CEFTA sporazuma u 2025. godini?

Ova godina je zasigurno jedna od ključnih za proces regionalnih ekonomskih integracija iz nekoliko razloga. Prvo, u prilici smo da sagledamo rezultate prvog Akcionog Plana za uspostavljanje Zajedničkog regionalnog tržišta (2021 – 2024). Drugi Akcioni Plan, koja se odnosi na period 2025 – 2028,  dogovoren je od strane lidera na sastanku u Berlinu oktobra prošle godine i konačno Novi Plan rasta za Zapadni Balkan počeo je da daje prve rezultate. Polazeći od pomenutih referenci, vjerujem da će aktivnosti realizovane tokom ove godine, odrediti tok regionalnih integracija u narednom periodu.

Kad su u pitanju aktivnosti tokom 2025. godine, u fokusu će biti dalje pojednostavljenje trgovine poljoprivrednim i industrijskim proizvodima, usaglašavanje pratećih dokumenata i  pojednostavljenje procedura ispitivanja njihove ispravnosti i kvaliteta, uključujući i procedure carinjenja i njihovu digitalizaciju. Digitalizacija, između ostalog, podrazumijeva i unapređenje Sistema za elektronsku razmjenu podataka (SEED+) sistema, koji omogućava bržu, sigurniju i efikasniju razmjenu podataka između carinskih i inspekcijskih službi prije dolaska robe (fitosanitarne, veterinarske, tržišne), čime se značajno povećava transparentnost i smanjuje administrativno opterećenje privrednih subjekata.

Radimo i na uspostavljanju sistema za priznavanje elektronskih sertifikata, koji će omogućiti da se papirni dokumenti zamijene digitalnim. Dodatno radićemo na uspostavljanju opšteg sistema za priznavanje kvalifikacija koji će omogućiti povlastice za skoro sve regulisane profesije. Želimo još da olakšamo platnim institucijama da rastu i ulažu u nove tehnologije kroz olakšavanje procesa licenciranja, kao i da olakšamo putovanja ukidanjem potrebe za zelenim kartonom.

Unapređenje sistema zaštite potrošača kroz usklađivanje pravila sa EU standardima, je takođe jedan od prioriteta, sa posebnim akcentom na elektronsku trgovinu, razvoj mreže potrošačkih centara i uspostavljanje efikasnih mehanizama za vansudsko rješavanje sporova. Time se jača povjerenje potrošača i podstiče veće korišćenje prednosti regionalnog tržišta, što donosi koristi i potrošačima i trgovcima širom CEFTA. Konačno, radićemo i na unapređenju Zelenih traka, između ostalog i proširenjem osnova za  proritizaciju pošiljki, a sve u cilju smanjenja vremena čekanja.

Koji su najveći izazovi sa kojima se CEFTA suočava u olakšavanju trgovine između svojih članica?

Prije nego se osvrnem na izazove, željela bih kratko da pomenem nivo trgovine robama i uslugama ostvaren unutar CEFTA u proteklih pet godina. Naime, na osnovu podataka, koji su trenutno dostupni za 2023. godinu, možemo konstatovati da je ukupna razmjena porasla za 78,6% u odnosu na 2018. i u 2023. godini je iznosila na €13,3 milijarde. U okviru tog zbirnog iznosa za robu i usluge, trgovina robom i dalje čini veći dio, sa €8,5 milijardi, dok je trgovina uslugama iznosila €4,8 milijardi u 2023. godini. Međutim, zanimljivo je istaći da, kada se posmatra pojedinačni rast u tom periodu, trgovina uslugama bilježi znatno brži rast – od čak 116,5%, u poređenju sa rastom trgovine robom od 62,4%.

Neophodno je i dalje raditi na unapređenju trgovine i ono što mi pokušavamo jeste da dalje unaprijedimo regionalnu saradnju i podržimo harmonizaciju propisa i procedura u skladu sa EU standardima i na taj način ubrzamo primjenu EU praksi na regionalnom nivou. Time CEFTA predstavlja i pripremu za nastup na tržištu EU, kako za privredu, tako i za administracije regiona. Ključni princip regionalne integracije jeste usklađivanje sa EU praksama, a oni koji su u tome najviše napredovali, prvi će osjetiti konkretne koristi.

Najveći izazov leži upravo u različitom stepenu usklađenosti među CEFTA ekonomijama. Regulatorne razlike otežavaju trgovinu, stvaraju dodatne troškove i usporavaju tokove robe. Zato CEFTA, kroz agendu za olakšanje trgovine, stavlja fokus na harmonizaciju pravila, priznavanje sertifikata i kontrola, te ubrzanu digitalizaciju, sa ciljem da se stvori predvidiv, efikasan i bespapirni sistem koji olakšava poslovanje svima u regionu.

Spor napredak u digitalizaciji trgovinskih procedura je sigurno jedan od većih izazova, što se u praksi ogleda kroz činjenicu da se i dalje oslanjamo na složene i često manuelne procedure, što umanjuje efikasnost i konkurentnost. Nedostatak adekvatnog pravnog okvira koji bi omogućio punu pravnu validnost elektronskih dokumenata otežava prelazak na potpuno bespapirnu trgovinu i onemogućava korištenje punog potencijala digitalne transformacije u oblasti trgovine.

Na koji način CEFTA doprinosi pripremi zemalja članica za pristupanje Evropskoj uniji?

CEFTA ima važnu ulogu u pripremi za pristupanje Evropskoj uniji kroz postepeno usklađivanje pravnog okvira sa onim u EU, pa se može reći da je CEFTA međukorak prema tržištu Evropske unije. Ekonomije CEFTA-e stiču dragocjena iskustva u primjeni evropskih pravila koja se odnose na trgovinu, carinske procedure, tehničke standarde, pravila konkurencije, kako bi se u budućnosti što spremnije suočile sa značajnom oštrijom konkurencijom na tržištu EU.

Podrska procesu EU integracija ne odnosi se samo na regulatorna pitanja, već i na stvaranje navika i praksi koje podstiču poslovni ambijent prilagođen evropskom tržištu. Cilj je ojačati institucinalne kapacitete, ali i unaprijediti i transparetnost i predvidivost u poslovanju. Aktivnosti koje CEFTA sprovodi podržavaju napredak u više pregovaračkih poglavlja, uključujući slobodno kretanje robe, pravo osnivanja preduzeća i slobodu pružanja usluga, slobodno kretanje kapitala, carinsku uniju, industrijsku politiku, kao i vanjske odnose. Konačno, CEFTA blisko sarađuje sa institucijama Evropske unije, osiguravajući da sve reforme budu usklađene s potrebama budućeg pridruživanja. Time ekonomije postaju spremnije za uključivanje u Jedinstveno tržište EU, a njihovi privrednici stiču značajnu konkurentnu prednost kroz iskustvo u regionalnoj integraciji.

Koje su ključne inicijative CEFTA za smanjenje necarinskih barijera među članicama?

Olakšanje trgovine i smanjenje prepreka u trgovini su dvije strane istog novčića. Polazeći od navedenog, aktivnosti CEFTA-e se mogu grupisati u tri osnovna pravca: kreiranje okvira za unapređenje trgovine, identifikacija mjera i potencijalnih barijera i efikasno rješavanje sporova u slučajevima kada postoji sumnja da je zaista u pitanju barijera trgovini, čija primjena nije saglasna duhu i pravilima CEFTA-e. Kad je u pitanju okvir za unapređenje trgovine istakla bih značaj Akcionog Plana za uspostavljanje Zajedničkog regionalnog tržišta. CEFTA je zadužena za realizaciju oko 60 mjera u okviru tri oblasti: slobodno kretanje roba i usluga i horizontalne mjere. Sve aktivnosti u ovom domenu zasnivaju se na principima usklađivanja pravila, pojednostavljenja procedura, uzajamnog priznavanja dokumenata i jačanja digitalne povezanosti, sa ciljem stvaranja efikasnog, predvidivog i integrisanog regionalnog tržišta.

Kaga govorimo o identifikaciji mjera – postojanje foruma za diskusiju u okviru CEFTA-e, kao što su tehnička tijela, potkomiteti i komiteti, zajedno sa informacionim sistemom za prijavu potencijalnih barijera, koju koriste nadležna ministarstva, predstavlja važan instrument za identifikaciju i otklanjanje problema, sa kojima se kompanije suočavaju.

Konačno, kada postoji sumnja da neka mjera nije u skladu sa CEFTA pravilima i da predstavlja barijeru trgovini, strane u sporazumu imaju mogućnost da preduzmu korake predviđene mehanizmom za rješavanje sporova. S tim u vezi vazno je spomenuti tzv. Dodatni protokol 7, koji je je usvojen u oktobru prošle godine od strane Zajedničkog komiteta i koji uvodi proceduru rješavanja sporova zasnovanu na savremenim standardima, po uzoru na pravila Svjetske trgovinske organizacije (STO) i EU.

Uz sve to, CEFTA aktivno sarađuje sa privatnim sektorom, jer upravo poslovna zajednica najbolje zna koji problemi najviše utiču na svakodnevno poslovanje. Konkretni primjeri i povratne informacije iz prakse su ključni element za planiranje budućih aktivnosti.

Kako CEFTA planira da unaprijedi trgovinu uslugama među zemljama članicama?

Razvoj tržišta usluga je takođe jedan od strateških prioriteta CEFTA sporazuma, jer upravo ovaj sektor ima najveći potencijal za rast i zapošljavanje u regionu. U planu je dalja liberalizacija usluga kroz implementaciju Dodatnog protokola 6, a radimo i na digitalizaciji tržišta usluga i uspostavljanju zajedničkog regulatornog okvira koji će dodatno povećati interes domacih i stranih investitora. Na primjer, planiramo da uspostavimo okvir koji bi olakšao širenje biznisa u regionu, bilo da to podrazumijeva osnivanje ćerki firme ili se usluga pruža direktno, po uzoru na onaj koji postoji u EU. Želimo da olakšamo stručnjacima, koji rade u regulisanim sektorima, da lakše i brže dobijaju neophodne dozvole i licence.

U finansijskom sektoru želimo da omogućimo olakšice za one kompanije koje dolaze sa tržišta gdje postoji ekvivalentni stepen nadzora. Želimo da istražimo mogućnost da našim građanima omogućimo da imaju pristup striming i sličnim uslugama kada putuju u region. Na kraju, za sve firme ciji je biznis model zasnovan na internetu, biće važno da isprate naš rad na zaštiti malih i srednjih preduzeća, koji plasiraju svoju robu i usluge preko onlajn platformi. Takođe, želimo da unaprijedimo naš sistem za utvrđivanje odgovornosti platformi, u skladu sa najnovijim EU standardima. Sve je to u cilju da stvorimo okruženje sa jednom grupom pravila, kao što postoji u EU, a ne da svako CEFTA tržište ima svoja pravila. Ako imamo zasebna tržišta, tako ćemo vrlo teško omogućiti našim firmama da rastu i stranim firmama da ulažu kod nas.

Da li i na koji način CEFTA može doprinijeti povećanju investicija među zemljama članicama?

CEFTA podstiče ulaganja i investicije stvaranjem stabilnog i transparentnog poslovnog okruženja. Kreiranjem uslova koji podstiču uvođenje inovacija u poslovanje, rast i razvoj, unapređenjem trgovine proizvodima i uslugama,  usklađivanjem pravila i harmonizacijom standarda, region postaje atraktivniji za strane i domaće investicije.

Već pomenuti Dodatni protokol 7 takođe doprinosi jačanju pravne sigurnosti i predvidivosti u oblasti trgovine. Uspostavljanjem jasnog i efikasnog mehanizma za rješavanje trgovinskih sporova se smanjuju rizici i neizvjesnosti za privredne subjekte. Takvo okruženje podstiče veće povjerenje investitora u regionalno tržište i olakšava donošenje odluka o ulaganju, naročito u sektore koji zavise od stabilnih i predvidivih trgovinskih pravila.

Kako ocjenjujete dosadašnje rezultate u sprovođenju Novog plana rasta i šta su naredni koraci?

Novi Plan rasta za Zapadni Balkan je unio dodatnu dinamiku u proces  regionalne saradnje, i pokazatelj je nedvosmislene podrške integracije regiona i jedinstvenog zajedničkog tržišta EU. Podsjetiću vas da je donijet sa ciljem da podrži proces proširenja, i omogući neke od prednosti članstva prije pune integracije u EU.

Sada već možemo govoriti o konkretnim benefitima, imajuci u vidu da su neke od ekonomija Zapadnog Balkana, uključujući i Crnu Goru, postale dio Jedinstvenog područja plaćanja u eurima – SEPA, a druge su na putu da to ostvare.

Kad su u pitanju aktivnosti CEFTA-e, u narednom periodu ćemo zajedno sa Transportnom Zajednicom raditi na proširenju Zelenih traka prema zemljama članicama EU. Osim infrastrukturnih poboljšanja, radićemo i na unapređenju saradnje između carinskih i svih drugih službi, koje učestvuju u procesu carinjenja robe, kako bi se smanjila vremena čekanja i kolone kamiona na prelazima prema EU. Jedan od ciljeva je i priznavanje ovlašćenja privrednih subjekata, tzv. kompanija od povjerenja, sa EU, i vjerujemo da i u tom dijelu možemo ostvariti značajan napredak.

Novi plan rasta prioritizuje i zaključivanje sporazuma o ocjenjivanju usaglašenosti za industrijske proizvode (ACAA), što bi omogućilo plasiranje određenih kategorija proizvoda na tržište EU bez dodatnog testiranja. Osim što olakšava pristup tržištu EU, ova inicijativa je važna jer omogućava povezivanje regionalnih i evropskih lanaca snabdijevanja, i olakšava domaćim proizvođačima širenje poslovanja na evropskom i globalnom tržištu.

Na koji način CEFTA doprinosi procesu integracije regiona u Jedinstveno tržište EU i koji su konkretni benefiti za kompanije i građane Zapadnog Balkana?

CEFTA je prepoznata kao jedan od ključnih stubova za sprovođenje Akcionog plana za Zajedničko regionalno tržište, kao drugog stuba Novog plana rasta. Kroz oblasti kao što su zelene trake, usklađivanje tehničkih pravila, profesionalne kvalifikacije i zaštita potrošača, postavljamo temelje za postepeni pristup Jedinstvenom tržištu EU. Ono što je važno pokazati partnerima iz EU, jeste da smo spremni da implementiramo procese zasnovane na evropskim principima, i time potvrdimo da smo kredibilni partneri za učešće na tržištu EU.

Podsjetiću vas da je u oktobru prošle godine zajednički komitet CEFTA-e usvojio devet ključnih sporazuma, koji se između ostalog odnose na uspostavljanje okvira za unapređenje elektronske trgovine, unapređenje saradnje u oblasti turizma i intelektualne svojine, priznavanje ovlašćenih privrednih subjekata i unapređenje u oblasti carisnke saradnje. Osim sto ce unaprijediti uslove za trgovinu robama i uslugama u regionu i obezbijediti pristup većem broju roba i usluga po nižim cijenama, pomenuti sporazumi su osnov za unapređenje integracije sa jedinstvenim tržištem EU, posebno ako se zna da je uspješna regionalna saradnja uslov za  ubrzani prist tržištu EU.

Kako ocjenjujete dosadašnju implementaciju CEFTA sporazuma i da li eventualno postoje neke promjene koje biste predložili?

Dosadašnja implementacija CEFTA sporazuma bila je uspješna u mnogim segmentima, ali je istovremeno pokazala i koje oblasti zahtijevaju dodatna poboljšanja.

Ako pogledamo robnu razmjenu, statistički podaci pokazuju da robna razmjena kontinuirano raste. Već smo ukazali da se bilježi znatni rast u posljednjih pet godina, dok se u posljednjih deset godina trgovina robom unutar CEFTA-e uvećala za više od dva puta. Iako je EU tržište nesporno najvažnije za sve CEFTA ekonomije sa udjelom od 67% u 2023 godini, CEFTA je bila drugo po važnosti tržište sa udjelom od 15,5%. Uprkos konstantnom godišnjem rastu izvoza CEFTA strana u EU, udio izvoza u okviru CEFTA ostaje na stabilnom nivou od 15-16%, što pokazuje da se važnost ovog tržišta ne smanjuje. Ono je naročito važno za mala i srednja preduzeća i često je njihova svojevrsna odskočna daska ka tržištu EU.

Prije manje od dvije godine slavili smo 15 godina od potpisivanja sporazuma i tom pilikom pitali smo Bečki institutu za međunarodnu ekonomiju da istraži efekte CEFTA-e na trgovinu i privredu našeg regiona. Za početak mogu da kažem da je utvrđeno da je CEFTA imala pozitivan efekat na privredni razvoj u regionu. To je nesporno i taj efekat nije samo posljedica povećanja izvoza u region, već i značajnog učešća, koje CEFTA sirovine i poluproizvodi imaju za izvoz generalno; cifre se tu kreću od 17 do 33 posto. Druga analiza koju su uradili jeste koliko proizvodi koji se izvoze u CEFTA-u imaju dodatu vrijednost koju smo mi napravili. Tu nam rezultati daju smjernice za dalji razvoj. Cifre govore da tek između 4 i 12% našeg izvoza u CEFTA-u je vrijednost koju smo mi napravili. S druge strane, ove cifre su između 7 i 14% za naš izvoz u EU. Šta nam to govori? Da je potrebno da se bolje povežemo sa lancima prozvodnje i dobavljača u regionu i Evropi, a za to je neophodno da smanjimo troškove ovakve saradnje. Naš odgovor na ovaj izazov jesu programi za priznavanje dokumenata koji omogućavaju da jednom provjerom ili kontrolom dobijemo pristup sedam tržišta.