Godinama su u strukturi stranih direktnih investicija (SDI) u Crnoj Gori dominantna ulaganja u nekretnine, koja su i prošle godine premašila polovinu ukupnih SDI, odnosno iznosila 455 miliona eura. Međutim, prema riječima direktorice državne Agencije za investicije (MIA) Snežane Đurović, lani je došlo do određenih promjena koje ukazuju na uzlazni trend u prilivu SDI u drugim oblastima.
S druge strane, jedan od osnivača udruženja STEGA Vladimir Nikaljević razlog većeg ulaganja u nekretnine vidi u ekstra profitu koji je, kako tvrdi, posljedica neadekvatne poreske politike i pranja novca, dok predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić smatra da Crna Gora još nije utvrdila prioritetne sektore u kojima su nam SDI najpotrebnije.
– Od ukupnog priliva investicija od oko 890 miliona eura, 569 miliona je bilo u formi vlasničkih ulaganja, pri čemu su investicije u kompanije i banke iznosile 114 miliona eura, što je rast od 20 odsto u odnosu na 2023. godinu. Rast od deset odsto zabilježen je i kod priliva SDI u formi interkompanijskog duga koji je iznosio 290 miliona eura, a iako ulaganje u nekretnine od 455 miliona, premašuje polovinu ukupnih SDI, ovaj segment bilježi blagi pad od 1,72 odsto kazala je Pobjedi direktorica Agencije za investicije (MIA) Snežana Đurović.
Vladine mjere
Ocjenjuje to značajnim signalom, dodajući da su mjere koje preduzima Vlada uz aktivnosti MIAe usmjerene na targetirano privlačenje SDI u prioritetnim sektorima koji imaju najveći potencijal za ekonomski rast. S druge strane, Đurović ne smatra da ulaganj a u nekretnine, posebno u luksuzne, nužno imaju negativan uticaj na ekonomiju.
"/>– Crna Gora je godinama promovisana stranim investitorima kao privlačna turistička i investiciona destinacija, sa turizmom i uslužnim djelatnostima kao okosnicom crnogorske privrede. Uz povoljnu poresku politiku i geografski položaj, kao buduća članica EU, Crna Gora je privlačila investitore koji su mahom ulagali u izgradnju turističkih i stambenih kompleksa, uključujući i velike investicione projekte u turizmu na primorju ocjenjuje Đurović dodajući da nikada nijesmo bili percipirani kao država usmjerena na razvoj industrije. Zahvaljujući tome, kako navodi, uz investicij e u putnu infrastrukturu, primjetan je ubrzani razvoj sjevera u posljednjih šest-sedam godina. Dodatan podsticaj donio je program ekonomskog državljanstva, koji je rezultirao izgradnjom novih turističkih kapaciteta, posebno u Kolašinu.
– Ova vrsta ulaganja je imala svoje benefite koji se ogledaju u jačanju građevinskog sektora, povećanju turističkih, poslovnih i stambenih kapaciteta uz dolazak renomiranih hotelskih brendova, unapređenju života lokalnih zajednica, razvoju pratećih djelatnosti i otvaranju novih radnih mjesta, povećanju budžetskih prihoda kroz poreze i takse, ali dalji ekonomski razvoj i dugoročna ekonomska održivost zahtijevaju dalju diversifikaciju ulaganja navodi Đurović. Pitanje zbog čega je u Crnoj Gori najveće interesovanje investitora i dalje vezano za nekretnine, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić ocjenjuje kompleksnim, ocjenjujući da takva kvalifikacija može da zavede.
– Može biti riječ o kapitalu koji se lako transformiše u kapital firme. Istina, momentom ulaganja u nekretnine ne pokreće se formalno poslovna aktivnost u vidu biznisa i zato se ta vrsta investiranja klasifikuje kako se klasifikuje.
No, time proces nije završen nužno, već može predstavljati fazu u osnivanju biznisa, pa se to ulaganje transformiše u nešto drugo ukazuje Kostić.
(Opširnije u Pobjedi)
