Cijene nafte porasle su i prošle sedmice, petu zaredom, dostigavši najviše nivoe u posljednjih šest mjeseci, ponajviše zbog napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 7,3 odsto, na 70,69 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 6,8 odsto, na 65,21 dolar.
Rast cijena petu sedmicu zaredom uglavnom je posljedica tenzija između SAD-a i Irana.
Američki ratni brodovi stigli su sredinom sedmice na Bliski istok, uz poruku predsjednika SAD-a Donalda Trumpa Iranu da se nada da će „brzo sjesti za sto“ i pregovarati o nuklearnom sporazumu.
U junu prošle godine SAD je, zajedno sa Izraelom, napao nuklearna postrojenja u Iranu i brojne vojne lokacije. Iran je odgovorio napadima na ciljeve u Izraelu i na američku vojnu bazu u Kataru.
U četvrtak je Trump rekao da planira razgovarati s Iranom.
„Mnogo naših veoma velikih i moćnih brodova plovi upravo prema Iranu i bilo bi sjajno kada ih ne bismo morali upotrijebiti“, dodao je.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi poručio je da je Teheran spreman za „ravnopravne“ razgovore, koji će se temeljiti na „uzajamnim interesima i poštovanju“.
Ipak, naglasio je da iranski odbrambeni kapaciteti i raketni program nikada neće biti predmet pregovora.
Trgovci strahuju da bi Teheran, u slučaju eventualnog američkog napada, mogao odgovoriti zatvaranjem Hormuškog moreuza, kojim dnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte.
Iran je prošle godine proizvodio oko 3,3 miliona barela nafte dnevno, što predstavlja približno tri odsto svjetske proizvodnje.
Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti, cijene nafte ove godine porasle su gotovo 15 odsto, nakon što su prošle godine pale oko 20 odsto.
