Cijene nafte potonule su u utorak na međunarodnim tržištima ispod 89 dolara, odražavajući olakšanje investitora nakon signala iz Vašingtona da bi rat protiv Irana uskoro mogao završiti, uz moguću obustavu sankcija Rusiji do normalizacije isporuka sa Bliskog istoka.
Na londonskom tržištu barelom se nakon podneva trgovalo po čak 10,08 dolara nižoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 88,88 dolara. Na američkom tržištu bio je jeftiniji za 10,14 dolara i iznosio je 84,63 dolara.
Na početku sedmice tržišta je uznemirilo progresivno gašenje proizvodnje u Persijskom zalivu zbog blokade Hormuškog moreuza.
Iran je još prošle sedmice objavio da zbog rata preuzima kontrolu nad moreuzom, zabranivši prolaz brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom i evropskim zemljama.
Osiguravajuće kuće otkazale su pokriće za ratni rizik u regionu i tankeri su zaglavljeni u Persijskom zalivu i pred Hormuškim moreuzom, dok su skladišta u velikim zemljama proizvođačima gotovo popunjena.
U takvim uslovima Irak je još krajem prošle sedmice nagovijestio da planira smanjiti proizvodnju na velikim poljima na jugu, sa četiri miliona na samo milion barela dnevno, a u međuvremenu su mu se pridružili i Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati, čiji su rezervoari puni nafte.
U ponedjeljak im se pridružila i Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik.
Što ovakva situacija duže potraje, to će se snabdijevanje više smanjivati, objasnili su u ING-u strahovanja na tržištu.
U utorak su trgovce umirile poruke iz Sjedinjenih Američkih Država.
Predsjednik Donald Tramp rekao je u ponedjeljak uveče da je rat protiv Irana „više-manje završen“, nagovijestivši da se zastoj u tranzitu kroz Hormuški moreuz možda bliži kraju.
Tramp je ujedno signalizirao da bi mogao suspendovati sankcije na naftu „nekih zemalja“ do normalizacije snabdijevanja sa Bliskog istoka, ne navodeći detalje. Već prošle sedmice SAD je Indiji izdao 30-dnevnu dozvolu za kupovinu ruske nafte.
Ruski specijalni izaslanik za investicije i međunarodnu ekonomsku saradnju Kiril Dmitrijev rekao je odvojeno u ponedjeljak da Moskva i Vašington pregovaraju o mogućnosti ublažavanja sankcija na rusku naftu, prenijela je ruska novinska agencija TASS.
Kremlj je u utorak saopštio da sa Vašingtonom nije detaljno pregovarao o ublažavanju sankcija, dodajući da su američki potezi usmjereni na stabilizaciju energetskog tržišta, navodi Rojters.
„Trampove riječi ipak nijesu čarobni štapić i tržište na kraju mora dobiti konkretnu potvrdu da nafta ponovo prolazi kroz Hormuški moreuz da bi podržalo silazni trend cijena nafte“, upozorili su analitičari ING-a Eva Mantej i Voren Paterson.
Cijene su dodatno ohladile i naznake da bi članice grupe G7 možda na kraju ipak mogle pustiti naftu iz rezervi.
Ministri finansija grupe sedam najrazvijenijih industrijskih zemalja svijeta juče ipak nijesu donijeli odluku o plasmanu nafte iz rezervi na tržište, uprkos prijedlogu Međunarodne agencije za energiju (IEA), a uzdržanost su danas pokazali i ministri energetike.
Agencija je za danas sazvala i vanredni sastanak svih članica, njih ukupno 32, uz najavu ažuriranog izvještaja o stanju na tržištima nafte i gasa.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) pokazuju da je barel košarice nafte njenih članica u ponedjeljak bio skuplji za čak 19,21 dolar i iznosio je 115,54 dolara, prenosi Seebiz.eu.
